CIJENE nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 5,5 posto u zadnjem tromjesečju 2025. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Ipak, neke zemlje, osobito one turistički privlačne poput Portugala, Hrvatske i Španjolske, zabilježile su znatno veći rast, koji je u nekim slučajevima premašio i 10 posto. Stručnjaci kao ključni pokretač ovog trenda navode poboljšanje uvjeta financiranja, prvenstveno stabilizaciju kamatnih stopa, piše Euronews.

Bolji uvjeti financiranja potaknuli potražnju

"Kretanja cijena krajem 2025. godine oblikovali su bolji uvjeti financiranja, što je dovelo do povratka potražnje", rekao je za Euronews Business Michael Polzler, izvršni direktor tvrtke za nekretnine REMAX Europe. "Kako su se kamatne stope stabilizirale, na tržište su se vratili kupci koji su ranije odgodili potragu za domom."

Mikk Kalmet iz Global Property Guidea također je ukazao na oporavak potražnje nakon rasta kamatnih stopa u razdoblju 2023. i 2024. godine. "Nakon što su se Euribor i opće bankovne kamate stabilizirale, tržište se blago oporavilo jer su ljudi koji su oklijevali s kupnjom u nesigurnim vremenima od kraja 2024. dobili osjećaj predvidljivosti", izjavio je.

Snažan rast u Portugalu, Hrvatskoj i Španjolskoj

Mađarska je zabilježila najveći godišnji porast cijena u četvrtom tromjesečju 2025., s rastom od čak 21,2 posto, pokazuju podaci Eurostata. "Mađarska, koja predvodi po rastu, posljednjih je godina promovirala subvencionirane programe za kupnju nekretnina, što je potaknulo potražnju uz snažnu aktivnost ulagača", pojasnila je za Euronews Business Kate Everett-Allen, voditeljica europskog istraživanja stambenih nekretnina u Knight Franku.

U eurozoni su se istaknuli Portugal s rastom od 18,9 posto i Hrvatska sa 16,1 posto. Slijedi ih Španjolska s porastom cijena od 12,9 posto. Everett-Allen je navela da je snažna međunarodna potražnja bila ključan faktor u sve tri zemlje.

Potražnja potaknuta promjenom životnog stila, kupci drugih domova i strana ulaganja, uključujući digitalne nomade i umirovljenike, ostali su snažni čak i dok su rasli troškovi zaduživanja za domaće stanovništvo, osobito na obalnim i gradskim tržištima.

Polzler je dodao da je najsnažniji rast cijena u Portugalu, Hrvatskoj i Španjolskoj bio koncentriran u ključnim urbanim i obalnim područjima gdje je potražnja bila najveća. "U Portugalu je rast cijena potaknut vrlo ograničenom ponudom, pogotovo u Lisabonu, Portu i okolici, ali i ciljanim mjerama državne potpore", rekao je.

Pojasnio je da je uvođenje programa državnih jamstava za mlade koji kupuju prvu nekretninu, a koji omogućuje financiranje do 100 posto iznosa hipoteke uz državno jamstvo do 15 posto vrijednosti nekretnine, značajno potaknulo potražnju. "Ovo je očito tržište prodavatelja, a ograničena ponuda u kombinaciji s ovom mjerom omogućila je prodavateljima da zadrže veliku moć u određivanju cijena", zaključio je.

I druge zemlje bilježe dvoznamenkasti rast

Slovačka (12,8%), Bugarska (12,6%), Latvija (11%), Litva (10,8%) i Češka (10,4%) također su zabilježile snažan rast cijena kuća veći od 10 posto. Everett-Allen je istaknula da su srednja i istočna Europa, uz Iberijski poluotok, ostvarile izvanredne rezultate u posljednjih 12 do 18 mjeseci, što je uglavnom u skladu sa snažnijim rastom BDP-a.

"Ta tržišta također profitiraju od ulaganja u infrastrukturu i priljeva kapitala, potaknutih promjenom životnog stila i povezanih s dugoročnim gospodarskim izgledima", rekla je. Kalmet je dodao da cijene u srednjoj i istočnoj Europi brže rastu djelomično i zato što prihodi hvataju korak sa zapadom, a cijene nekretnina krenule su s niže osnovice.

Rast cijena kuća u Danskoj (7,6%), Irskoj (7%), Rumunjskoj (6,7%), Nizozemskoj (6,2%), Malti (6,1%), Cipru (6%), Sloveniji (5,8%) i Norveškoj (5,7%) također je bio iznad prosjeka EU, iako s manjom razlikom. Finska je bila jedina zemlja među 29 europskih tržišta gdje su cijene kuća pale, i to za 3,1 posto na godišnjoj razini.