DONALD Trump ponovno je žestoko napao NATO savez zbog, kako smatra, nelojalnosti europskih članica i njihova neuspjeha da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Njegove sve oštrije prijetnje izazvale su strah da bi mogao napustiti savez, no unatoč krizi, analitičari smatraju da se to vjerojatno neće dogoditi jer Sjedinjene Države i Europa trebaju jedni druge, piše The Guardian.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Hitan sastanak u Washingtonu

Trumpove kritike na račun 77-godišnjeg saveza nisu novost, no posljednji istupi eskalirali su do te mjere da su izazvali paniku među saveznicima. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte zbog toga je žurno otputovao u Washington kako bi na sastanku u Bijeloj kući pokušao smiriti Trumpov bijes. Sastanak, koji je trajao dva i pol sata, nije prošao dobro, unatoč Rutteovoj reputaciji "šaptača Trumpu".

"Bilo je sranje", rekao je za Politico neimenovani europski dužnosnik, opisavši susret kao "čistu tiradu uvreda" tijekom koje je Trump "praktički prijetio svime i svačime".

Nakon sastanka, Trump se oglasio na svojoj platformi Truth Social, objavivši velikim slovima: "NATO NIJE BIO UZ NAS KAD NAM JE TREBAO, I NEĆE BITI TU AKO NAM OPET ZATREBA. SJETITE SE GRENLANDA, TOG GOLEMOG, LOŠE UPRAVLJANOG KOMADA LEDA!!!"

Ipak, na opće olakšanje, izostala je konačna objava o povlačenju SAD-a iz saveza koji je Washington s 11 drugih zemalja osnovao 1949. godine kao ključnu branu protiv širenja sovjetskog komunizma, a koji se od kraja Hladnog rata proširio na 32 članice.

Rutteova kontrola štete

Dan nakon napetog sastanka, Rutte je u govoru pred Zakladom i institutom Ronalda Reagana pokušao smiriti situaciju. Bivši nizozemski premijer kritizirao je europske saveznike zbog toga što ranije nisu ispunjavali svoje obveze u izdvajanjima za obranu, istovremeno izrazivši razumijevanje za Trumpov stav o Iranu.

Članice NATO-a bile su "malo spore, najblaže rečeno", priznao je, u pružanju potpore američkoj vojnoj akciji protiv Irana, o kojoj se Washington nije konzultirao ni s kim i koju je malo tko podržavao.

Istodobno je pohvalio Trumpa za "hrabro vodstvo i viziju", tvrdeći da će NATO preživjeti ne unatoč, već upravo zbog predsjednikovih ispada. "Predsjednik Trump je svojim inzistiranjem na napretku preokrenuo više od generacije stagnacije i atrofije, podsjetivši Europu da vrijednosti moraju biti poduprte čvrstom moći - moći koju ne osiguravaju samo Sjedinjene Države", rekao je, aludirajući na obvezu članica da do 2035. troše 5% BDP-a na obranu.

"Zašto se onda svima u ovoj prostoriji grči želudac zbog budućnosti transatlantskog saveza? Zašto, kad upalimo televizore ili skrolamo po mobitelima, vidimo nacrte NATO-ove osmrtnice? Da budem jasan, ovaj savez ne zabija glavu u pijesak", poručio je Rutte.

Nagriženo povjerenje

Unatoč Rutteovom optimizmu, Trumpovi retorički napadi nanijeli su ozbiljnu štetu savezu. Njegovo omalovažavanje NATO-a kao "tigra od papira" i zahtjev da Danska prepusti Grenland SAD-u narušili su temelje povjerenja. Dodatni šok izazvale su morbidne prijetnje Iranu, uključujući upozorenje da će iranska civilizacija biti izbrisana "i da se nikada neće vratiti" ako Teheran ne otvori Hormuški tjesnac.

Analitičari upozoravaju da takvi zahtjevi i optužbe, u suprotnosti s vrijednostima NATO-a, potkopavaju koheziju saveza. "Teško je zamisliti da trenutni sukob s Iranom i kriza oko Hormuškog tjesnaca ne predstavljaju temeljni prekid u sjevernoatlantskoj sigurnosnoj strukturi", napisao je Francis Fukuyama, povjesničar sa Sveučilišta Stanford.

"NATO je savez izgrađen na povjerenju: njegova moć odvraćanja počiva na uvjerenju da će članice priskočiti u pomoć napadnutoj saveznici. Trump optužuje članice za izdaju jer ne surađuju u ponovnom otvaranju tjesnaca, ali nitko se nikada nije obvezao voditi ofenzivni rat", pojasnio je.

Dugoročne sumnje saveznika

Charles Kupchan, direktor europskih studija pri Vijeću za vanjske odnose, kaže da europske članice pokušavaju održati NATO na životu do kraja Trumpovog mandata, ali gaje dugoročne strahove o budućnosti saveza. Postoji sumnja da SAD više ne dijeli njihove vrijednosti.

"SAD je uvijek pokušavao biti idealistička sila koja se snalazi u realističnom svijetu i željela ga je promijeniti. No, moglo bi se reći da je svijet promijenio Sjedinjene Države, i sada su one samo još jedna velika sila koja igra po pravilima realpolitike, poput Rusije ili Kine. Mislim da to zbunjuje saveznike", rekao je Kupchan.

Iako predviđa da će domaći otpor u SAD-u ublažiti Trumpovo neprijateljstvo prema NATO-u, Kupchan upozorava da će sumnje saveznika ostati. "Ako ste američki saveznik, sada se morate pitati prolazi li SAD kroz produženo razdoblje političke disfunkcije i nepredvidivosti koje dovodi u pitanje njegovu pouzdanost? Moj odgovor je da. Ne radi se samo o Trumpu, već o nestanku američkog političkog centra i vanjskoj politici koja divlje skače iz jedne krajnosti u drugu. Svijet je zbog toga doživio pravi šok", zaključio je.

Zašto je izlazak SAD-a ipak malo vjerojatan

Povlačenje SAD-a iz NATO-a smatra se malo vjerojatnim zbog 80.000 američkih vojnika i brojnih vojnih baza u Europi. Te su baze ključne za projekciju američke globalne moći, što je postalo zaštitni znak Trumpovog drugog mandata. Kristine Berzina iz German Marshall Funda kaže da Trumpovi napadi slabe savez u trenutku kada je vojna suradnja unutar njega jača no ikad.

"Čarolija NATO-a nije samo u stvarnoj vojnoj moći, koja je i dalje snažna, već i u učinku odvraćanja i usklađenosti saveznika. Kada najjača članica otvoreno napada savez, to je u najmanju ruku obeshrabrujuće i dovodi u pitanje vojnu moć na način koji ne odražava stvarnu koordinaciju među vojskama", rekla je.

Berzina upozorava na još veću opasnost: da zapadnoeuropske zemlje uđu u rat riječima s Trumpom, što bi ga moglo isprovocirati da okrene leđa savezu i ostavi istočnoeuropske članice izložene ruskoj agresiji.

"Europljani ne mogu bez Sjedinjenih Država kada se suočavaju s mogućnošću da revanšistička Rusija pokuša prijeći granice NATO-a. Zemlje koje su trenutno najglasnije u suprotstavljanju Trumpu najmanje će vjerojatno snositi posljedice na vlastitom tlu", istaknula je.

"Europa je zapela sa Sjedinjenim Državama i mora izvući najbolje što može iz te situacije. Da, sada je loše. Neugodno je, nesretno i stresno, ali SAD je nezamjenjiv", zaključila je Berzina.