Dronovi s bojevim glavama leže po šumama, Baltik na rubu eskalacije
UKRAJINSKI napadi dronovima na ruske baltičke luke Ust-Luga i Primorsk prestali su, ali tenzije u Finskom zaljevu traju i dalje. Kako zbog ruske flote u sjeni, usidrene ispred oštećenih luka, tako i zbog srušenih dronova koje finski i estonski građani sve češće pronalaze u prirodi.
U subotu je između finskih gradova Lahtija i Kouvole, stotinjak kilometara od granice s Rusijom, nakon dojave građana u šumi pronađen ukrajinski dron raspona krila oko šest metara. Finska policija u blizini je pronašla i bojnu glavu koju je detonirala na licu mjesta.
To je već četvrti borbeni dron pronađen na finskom teritoriju u posljednjih desetak dana, a samo jedan je otkriven prije nego što se srušio. Ukrajina je potkraj ožujka napala ruske naftne luke s oko 2500 dronova. Najmanje devet dronova palo je u Finskoj i baltičkim zemljama, srećom bez ljudskih žrtava i materijalne štete.
Baltičke zemlje odbacuju ruske optužbe
Rusija je optužila Estoniju, Latviju i Litvu da su otvorile svoj teritorij i zračni prostor za ukrajinske napade protiv njezinih naftnih luka u Finskom zaljevu, no ministri vanjskih poslova spomenutih zemalja odbacili su u petak takve tvrdnje.
"Baltičke zemlje nikad nisu dopustile da se njihov teritorij i zračni prostor koristi za napade dronovima protiv meta u Rusiji", stoji u zajedničkom priopćenju triju ministara.
Iako su finske oružane snage potkraj ožujka upravo u Kouvoli postavile mobilni američki radar za detekciju letjelica Raytheon, jasno je da nisu u stanju učinkovito zaštititi nacionalni zračni prostor. Raytheon može otkriti borbeni zrakoplov na udaljenosti do 75 kilometara. Također može detektirati dronove, ali ne sa stopostotnom preciznošću.
"Kad bi se dron kretao prema glavnom gradu Helsinkiju, pokušali bismo ga što prije presresti borbenim zrakoplovima. Ne smijemo rušiti dronove iznad naseljenih područja. Isto tako, zbog rizika od eskalacije, ne smijemo ispaljivati rakete u smjeru Rusije", rekao je za finsku javnu radioteleviziju Yle Vesa Mäntylä, pukovnik finskog ratnog zrakoplovstva.
Građani pronalaze srušene dronove
Finski mediji počeli su savjetovati građane da pripaze kada hodaju šumom, jer bi mogli naići na dron opremljen bojnom glavom. "Kada dronu ponestane goriva, motor se gasi, brzina se smanjuje i dron nekontrolirano pada. U tom slučaju možda neće pasti nosom naprijed, pa se detonator eksploziva neće aktivirati", piše Yle.
U nedjelju su ostaci jednog ukrajinskog drona pronađeni na plaži na sjeveroistoku Estonije. Vjeruje se da je pao u Finski zaljev u blizini ruske granice, ali su ga struje i valovi donijeli na estonsku obalu. Ni ovaj dron nije otkrila finska ili estonska protuzračna obrana, nego ga je slučajno pronašao običan građanin.
Estonski analitičari procjenjuju da će oštećenja u ruskim lukama Ust-Lugi i Primorsku biti sanirana tek za nekoliko mjeseci, što znači da će u svojim teritorijalnim vodama i dalje morati tolerirati sidrenje i okupljanje ruske flote u sjeni, neosiguranih i često sankcioniranih brodova koji čekaju na ukrcaj nafte.
Trenutačno se oko nenaseljenog estonskog otoka Vaindlooa nalazi oko 40 tankera, s kojima estonska strana nema nikakvu komunikaciju. Vjeruje se da na takvim brodovima, koji plove pod raznim zastavama, ima ruskih državljana sa zapovjednim ovlastima nad posadom.
"Rizik od eskalacije je previsok"
Iako su brodovi ruske flote u sjeni većinom usidreni u estonskim vodama, zapovjednik estonske mornarice komodor Ivo Värk rekao je u petak da neće biti intervencije prema njima zbog rizika od moguće eskalacije. Estonija je, naime, postala suzdržanija nakon neuspjelog pokušaja ukrcaja na ruski brod prošle godine.
"Rizik od vojne eskalacije jednostavno je previsok. Estonija bi razmotrila intervenciju samo u slučajevima neposredne opasnosti, primjerice u slučaju izlijevanja nafte ili oštećenja vitalne infrastrukture", rekao je Värk za Reuters.
Tako manji ruski ratni i opskrbni brodovi trenutačno nesmetano patroliraju Finskim zaljevom i duž plovnih putova koje koriste tankeri koji prevoze rusku naftu. U svibnju prošle godine, dok je Estonija pokušavala zaustaviti tanker koji je pod stranom zastavom plovio prema Sankt Peterburgu, ruski borbeni zrakoplov ušao je u zračni prostor iznad Finskog zaljeva i ispratio tanker u ruske vode.
Kremlj sankcije smatra "zlonamjernim" pokušajem osakaćivanja ruskog gospodarstva i navodi da njegovi brodovi imaju pravo nesmetano prolaziti Baltičkim morem te najavljuje da će "odgovoriti" na pokušaje njihova zaustavljanja.
"Rusija gubi oko dvije milijarde dolara mjesečno"
Estonski mediji pišu da su ukrajinski napadi na ruske luke na Baltiku bili ponajprije usmjereni na sprječavanje izvoza ruske nafte, ali i na slanje poruke stranim investitorima da ulaganja u rusku infrastrukturu na Baltiku više nisu sigurna. Ukrajina je pokazala da Putin ne može zaštititi čak ni svoje strateški najvažnije lokacije.
"Svaki mjesec otprilike 200 brodova stiže u Primorsk i Ust-Lugu kako bi utovarili naftu i ukapljeni plin. Ako te luke nisu u potpunosti funkcionalne, Rusija gubi oko dvije milijarde dolara mjesečno. S obzirom na to da ruski ratni proračun iznosi otprilike 150 milijardi dolara, ovo je vrlo osjetljiv gubitak", rekao je za estonsku javnu radioteleviziju Igor Gretskiy, analitičar u estonskom think tanku ICDS.
