AKO SE NE prepoznajete ni među milenijalcima ni u generaciji Z, možda pripadate posebnoj skupini - zilenijalcima. Na internetu već godinama traje prepucavanje između milenijalaca i generacije Z, a i sasvim bezazlene stvari, poput izbora čarapa, kroja traperica ili frizure, pretvorile su se u svojevrsno bojno polje na kojem se od svih očekuje da zauzmu stranu.

Ni navike na društvenim mrežama nisu iznimka. Milenijalcima se često podsmjehuje zbog pretjerano uređenih fotografija na Instagramu, dok generacija Z radije snima i pleše za TikTok. No što ako se istodobno prepoznajete u objema skupinama, a opet ne pripadate ni jednoj do kraja?

Upoznajte zilenijalce.

Tko su oni?

Iako se granice među generacijama razlikuju ovisno o izvoru, milenijalcima se obično smatraju oni rođeni između 1981. i 1996. godine, dok generaciji Z pripadaju rođeni od 1997. do 2012. Zilenijalci su, međutim, svojevrsna "mikrogeneracija" na razmeđu tih dviju skupina.

U zilenijalce se najčešće ubrajaju ljudi rođeni otprilike između 1992. i 1999. godine, iako ne postoji jedinstvena granica oko toga tko točno pripada toj mikrogeneraciji. Sve ovisi o izvoru pa neki smatraju da su to oni rođeni od 1993. do 1998., dok drugi granicu pomiču i na sredinu 1990-ih, primjerice od 1995. nadalje.

Riječ je o generaciji koja u sebi spaja obilježja i milenijalaca i generacije Z. Dovoljno su stari da se sjećaju MSN-a, ranih dana Facebooka i milenijalske opsesije Harryjem Potterom ili serijom Girls, ali su ujedno odrastali uz digitalne platforme koje danas ponajviše povezujemo s generacijom Z.

Među poznatim osobama koje se često svrstava među zilenijalce spominju se Zendaya, Tom Holland, Dua Lipa, Timothée Chalamet, Saoirse Ronan, Kylie Jenner i Jacob Elordi, odnosno zvijezde rođene sredinom i krajem 1990-ih koje po godinama i kulturnim referencama pripadaju prijelazu između milenijalaca i generacije Z.

Najbolje od oba svijeta

Biti na granici dviju generacija koje se stalno prepiru oko toga tko je više "cringe" može biti pomalo zbunjujuće, ali takav položaj ima i svojih prednosti. Nedavno istraživanje sugerira da su upravo ljudi rođeni između 1992. i 1999. možda imali sreću odrastati u najboljem od oba svijeta kad je riječ o tehnološkom razvoju.

Kao posljednja generacija koja pamti djetinjstvo prije potpune dominacije interneta i društvenih mreža, zilenijalci se još sjećaju videoteka, ograničenog vremena na obiteljskom računalu s dial-up internetom i vremena kada se prijatelju jednostavno došlo pred kuću i pozvonilo na vrata.

Mnogi bi rekli da je to bilo znatno bezbrižnije iskustvo od današnjeg svijeta "brainrot" memova, Skibidi Toileta i sve slabije sposobnosti kritičkog razmišljanja bez pomoći umjetne inteligencije.

Istodobno, zilenijalci su svoje formativne godine proveli prateći tehnološke promjene iz prve ruke. Odrastali su u vrijeme kada su obični mobiteli postajali pametni telefoni, kada su se društvene mreže s računalnih ekrana selile na mobitele i kada je Spotify istisnuo iPod. Zbog toga su se tehnologiji uspjeli prilagoditi gotovo bez teškoća, na način na koji njihovi roditelji, pa čak i dio starijih milenijalaca, često nisu.

Čini se, dakle, da su doista izvukli najbolje iz oba svijeta, a s tim se slažu i mnogi korisnici društvenih mreža. "Iskreno, imam dojam da je život postajao sve toksičniji kako je tehnologija napredovala", napisala je jedna osoba u nedavnoj objavi na Instagramu. Druga je dodala: "Imam osjećaj da smo mi zadnji koji su doživjeli ono najbolje od života." Treća je zaključila: "Definitivno najbolja generacija."