PREDSJEDNIK Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, najavio je prosvjed koji će se održati 18. travnja u podne na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Govorio je o zahtjevima za povećanjem prosječnih plaća i mirovina te o potrebi da hrvatski građani mogu dostojanstveno živjeti od svojeg rada, prenosi N1.

Na pitanje može li zahtjev za plaćom od 2200 eura i mirovinom od 1100 eura motivirati građane na prosvjed, Novosel je odgovorio: "Ako to nije motiv građanima da izađu na prosvjed, ne znam što bi trebao".

"Pohlepa za profitom postala je vidljiva"

"Suočavamo se sa sasvim drugačijim ekonomskim vremenima u odnosu na sve prijašnje godine. To je krenulo u posljednje četiri godine, jednostavno je pohlepa profita toliko postala vidljiva. Predsjednik SAD-a svakodnevno o njoj govori. Sve se to prelijeva u mentalni sklop svakog poduzetnika, privatnog prije svega", rekao je predsjednik sindikata.

"Godinama govorimo da je odnos između dobiti poslodavca i plaća radnika u potpunom disbalansu; daleko više odlazi u korist dobiti, a daleko manje u plaće. Jasan je nama kapitalizam, kao i tržišna ekonomija, ali ovo što se događalo u posljednjih nekoliko godina je okrenulo balans. Cijene prehrane, stanovanje, inflacija, sve među najvišima u eurozoni. To nas je natjeralo, sindikate, kao najodgovornije aktere koji mogu pokrenuti građane, da moramo stati na kraj tome, da nešto moramo učiniti", pojasnio je.

Naglasio je da su u sindikatu realni i ne očekuju čarobna rješenja. "U redu, ako je sve tržišno, nitko neće vraćati cijene nazad, to se ciklusno događa. Što je naš odgovor? U ovom trenutku je tržišna, prosječna cijena rada na razini EU 3150 eura bruto ili 2200 eura neto. Pedeset posto te prosječne europske plaće je 1100 eura. Mi ne inzistiramo da sutra prosječna mirovina bude 1100, a prosječna plaća 2200 eura. Ali postavljamo taj zahtjev Vladi prije svega kada je u pitanju minimalna plaća, jer Vlada je ta koja određuje minimalnu plaću", kazao je.

Problem sive zone u privatnom sektoru

Novosel ističe da u privatnom sektoru trenutno radi 1.120.000 radnika, a dvije trećine njih prima plaću na razini minimalne. Smatra da povećanje plaća u javnom sektoru nije presudan faktor za ukupno stanje.

"Vlada je pod dojmom tri ili četiri izborna ciklusa, a kako bi dobila veći broj glasova, značajnije je podigla plaće u državnom i javnom sektoru 2024. godine. Tu je došlo do tog većeg raspona u odnosu na privatni sektor. Što se radi u privatnom sektoru? Gotovo dvije trećine poslodavaca radnicima uplati minimalnu plaću, na to uplate poreze i doprinose, a razliku do neke tržišne plaće isplaćuju putem sive zone. Djelomično legalne sive zone, a ostalo kroz čistu sivu zonu, u kuverti ispod stola. Dakle, nije u privatnom sektoru toliko manje primanje, samo su obračunate plaće manje. Tu leži prostor, u dobiti poslodavaca", objasnio je.

"Dobit rasla 336 posto, plaće 78 posto"

Novosel tvrdi da se sve vrti oko želje poslodavaca za zadržavanjem profita. "Poslodavci tvrde da nam ne mogu rasti plaće jer nam je navodno produktivnost niska. To bi bilo tako kad bi bilo 0 posto marže i dobiti, ali u posljednjih nekoliko godina poslodavci imaju po statističkim podacima dobit od 336 posto. Plaće su u tom razdoblju rasle 78 posto", rekao je, dodajući da upravo u ogromnim profitima leži prostor za povećanje plaća.

"Je li normalno da jedan hotel u Istri s austrijskim vlasnikom recepcionaru isplaćuje 1150 eura neto, a isti taj vlasnik istom tom recepcionaru u Austriji isplaćuje 2500 eura? Za to je kriva Vlada koja to godinama omogućuje privatnom sektoru. Možemo imati 100 kolektivnih ugovora, ali Državni inspektorat u 10 godina nije izvršio niti jednu kontrolu plaća na temelju kolektivnog ugovora. Kontroliraju samo isplatu minimalne plaće. Poslodavci u privatnom sektoru smatraju da je njihova zakonska obveza samo isplatiti minimalnu plaću. Tu leži ogroman prostor, u toj razini dobiti poslodavca, i za veće mirovine i veće plaće", ističe Novosel.

Prosvjed usmjeren prema Vladi

"Mi nismo nerealni. Ne očekujemo da će Vlada sutra dignuti minimalnu plaću na 1200 eura neto. Dat ćemo Vladi priliku, ima dva koraka", dodao je. Ustvrdio je i da doprinosi na plaće nisu previsoki. "Hrvatska je prema doprinosima negdje na sredini ili ispod sredine EU. Dakle, mi nemamo opterećenje plaće. Nije ni približno onako kako poslodavci žele isticati. To je u prosjeku Europske unije, želimo da i plaće budu u prosjeku."

Cilj prosvjeda je, kako kaže, omogućiti građanima dostojanstven život, a usmjeren je primarno na Vladu. "Ovaj prosvjed je prije svega usmjeren prema Vladi u svojstvu najvećeg poslodavca i zakonodavca. A onda prema svim ostalim poslodavcima, kako u privatnom sektoru, tako i onima u lokalnoj samoupravi. Ali Vlada diktira tempo, Vlada je najodgovornija", poručio je.

"Inflacija ne raste rastom plaća"

Novosel se osvrnuo i na argumente poslodavaca da bi rast plaća doveo do rasta inflacije. "Inflacija ne raste rastom plaća. To je totalna obmana. Utječu podizanje cijena stanovanja, koje usprkos svim vladinim obećanjima i dalje rastu, cijene hrane, prijevoza itd. Prema kome se cijene formiraju? Ne prema hrvatskim građanima, nego onima koji dolaze. Hrvatska je turistička zemlja, u nju iz EU dolazi više milijuna ljudi koji imaju veću kupovnu moć i naravno da svatko tko nešto prodaje, ako ima kupaca, on formira cijenu. Inflaciju generira Hrvatska kao zemlja koja se opredijelila na turizam, koja je uništila svoju poljoprivredu i proizvodnju. I naravno da poslodavci prebacuju lopticu na podizanje plaće, kao da inflaciju generira malo povećanje plaće", kazao je.

"Sutra će biti puno naših članova iz privatnog sektora koji znaju da su ove priče o produktivnosti totalne obmane. Oni se drže jedne ekonomske teze kao pijani plota. Kao zmija noge skrivaju ove podatke o dobiti i profitu i marži. Tu leži novac koji ide u džepove vlasnika. Hrvatska je prema statističkim podacima profitna oaza u Europi", rekao je Novosel.

Za kraj je poručio da argumenti malo znače ako građani ne pokažu nezadovoljstvo. "Snaga argumenata danas je postala nula. Ako sutra ne možemo imati puni Trg, onda Vlada smatra da je građanima dobro. Oni su uvjereni da hrvatskim građanima nikad nije bilo bolje. Mi ne možemo, vjerujte mi, s našim argumentima ništa. Borimo se na sve moguće načine da uvjerimo radnike da se ne boje. Ovaj prosvjed je prilika za buđenje hrvatskih građana i radnika, da se ne boje organizirati. Ljude se razbija na sve moguće načine, godinama ih se uvjerava da se ne vrijedi boriti. Mi pokušavamo ove ljude koji su ostali u Hrvatskoj uvjeriti da se isplati boriti, zato imamo prosvjed sutra", zaključio je Mladen Novosel.