U MAGLOM obavijenim šumama ruandskih planina Virunga, skupina gorila suočila se s tragedijom koja je sve potresla. U središtu je ženka Inyange, koja je izgubila mladunče u napadu suparničkog mužjaka. Te snažne i intimne prizore bilježi novi dokumentarac Priča o gorili, uz naraciju Davida Attenborougha, donoseći rijedak uvid u život planinskih gorila i jednu od rijetkih uspješnih priča o očuvanju prirode, piše CNN.

Scene poput ove, snimljene iz nevjerojatne blizine, trenutno su prepoznatljive i odražavaju nešto duboko ljudsko, podsjećajući nas koliko toga dijelimo s ovim veličanstvenim stvorenjima. "S gorilama dijelimo oko 98 posto našeg DNK-a", kaže dr. Tara Stoinski, direktorica i glavna znanstvenica Zaklade za gorile Dian Fossey, organizacije posvećene zaštiti gorila i njihovih staništa. Ona objašnjava da s njima dijelimo i mnoge obrasce ponašanja, poput doživotnih veza, brige za ranjive članove i okupljanja oko ožalošćene majke.

Film, sniman od 2022. godine u Nacionalnom parku vulkana, bilježi rijetku društvenu dinamiku, uključujući i dramatičnu dvogodišnju borbu za prevlast između srebrnoleđih mužjaka Ubwuzua i Gicurase. Ta su otkrića moguća samo zato što su kritično ugrožene obitelji planinskih gorila preživjele i, unatoč svemu, njihov se broj ponovno polako povećava.

Planinske gorile žive isključivo u planinskim šumama istočne Afrike, na području Ugande, Ruande i Demokratske Republike Kongo. "Priča o gorili" prati populaciju u ruandskoj regiji Virunga, koja se oporavila s otprilike 250 jedinki početkom 1980-ih na današnjih šestoitinjak. Ukupna populacija u Africi sada broji više od 1000 jedinki, što ih čini jednom od rijetkih vrsta velikih majmuna čiji broj raste. Njihov oporavak smatra se iznimnim uspjehom u očuvanju prirode, zahvaljujući desetljećima zaštite, znanstvenog istraživanja i suradnje s lokalnim zajednicama. 

Nasljeđe Dian Fossey

Godine 1967. američka primatologinja Dian Fossey stigla je u Ruandu kako bi proučavala planinske gorile. Zatekla je populaciju na rubu izumiranja zbog krivolova i uništavanja staništa te je strahovala da bi mogle nestati u roku od jednog desetljeća. Svoj rad s promatranja preusmjerila je na djelovanje, uvodeći izravan pristup zaštiti koji je uključivao svakodnevno uklanjanje zamki i odvraćanje krivolovaca. Ondje je i ubijena 1985. godine, no njezin je rad trajno promijenio način na koji svijet doživljava gorile, otkrivajući složenost i nježnost vrste o kojoj se malo znalo.

"Kad je ona počela, mislim da je slika gorila bila na razini King Konga, divljih zvijeri. Time što se približila njihovom načinu života i pričala priče o tim obiteljima gorila, promijenila je percepciju javnosti", istaknula je Stoinski.

Susret koji je promijenio sve

Otprilike desetljeće nakon što je Fossey započela svoje istraživanje, slavni prirodoslovac David Attenborough snimao je u njezinoj postaji u Ruandi prilog za seriju "Život na Zemlji". Tamo je 1978. upoznao trogodišnjeg gorilu Pabla, koji mu se zaigrano naslonio na leđa. Ta spontana, legendarna scena pomogla je podići globalnu svijest o populaciji planinskih gorila koja je bila na rubu opstanka.

Attenborough, koji danas ima 99 godina, opisuje taj trenutak kao jedan od najuzbudljivijih susreta u svom životu. Upravo ga je on potaknuo da se, gotovo 50 godina kasnije, vrati priči o toj obitelji gorila u novom dokumentarcu. "To je veza koja me prati cijeli život", rekao je Attenborough u filmu. "Ovo je jedna od najvećih priča o uspjehu u očuvanju prirode kojoj sam svjedočio, a možda je razlog tome duboka povezanost koju ljudi osjećaju prema gorilama."

Iznimna skupina gorila

Pablo se na kraju odvojio i 1993. godine osnovao vlastitu skupinu. Ona je s vremenom narasla na 65 jedinki, postavši najveća zabilježena obitelj planinskih gorila u divljini. Danas je skupina Pablo jedna od najdetaljnije proučavanih na svijetu, a njezino se praćenje proteže na gotovo šest desetljeća, vukući korijene iz revolucionarnog istraživanja koje je Fossey provela nad Pablovom rodnom obitelji, Skupinom 5.

Tijekom snimanja, Zaklada Dian Fossey služila je kao znanstveni savjetnik, pomažući filmašima u identifikaciji ključnih jedinki, pružanju povijesnog konteksta i tumačenju njihova ponašanja. Stoinski ističe kako film, osim rijetko viđene smjene moći među mužjacima, otkriva i često zanemaren utjecaj ženki. Primjerice, ženka Tete svojim je strateškim odlukama i ulogom u integraciji pridošlice Inyange otkrila složene društvene strategije unutar zajednice gorila.

Budućnost ovisi o čovjeku 

Dugoročni podaci Zaklade pokazali su da skupine na ovom području često imaju više odraslih mužjaka te da otprilike polovica mužjaka napušta rodnu skupinu kako bi osnovala nove obitelji. Danas više od polovice od 200 zaposlenika Zaklade u Ruandi svakodnevno prati gorile u šumi, a aktivne su i druge organizacije poput Gorilla Doctors, koja pruža veterinarsku skrb.

Iako se stanište gorila u planinama Virunga čini udaljenim, Stoinski upozorava da je stvarnost drugačija. "Na samom rubu šume nalazi se jedno od područja s najvećom gustoćom naseljenosti u ruralnoj Africi i nema prijelazne zone. Imate ljude, zatim taj niski kameni zid, a onda odmah šumu, pa su gorile zapravo ograničene na vrhove ovih šest vulkana." Zid služi kao fizička granica koja smanjuje sukobe između ljudi i životinja. 

Zbog te blizine, uključivanje lokalne zajednice ključno je za očuvanje. Zaklada surađuje sa stanovništvom na poboljšanju dostupnosti hrane i vode, obrazovanju i stvaranju alternativnih izvora prihoda kako bi se smanjila ovisnost o šumskim resursima. Ekoturizam je također važan dio rješenja - 10 posto prihoda od dozvola za praćenje gorila dijeli se s okolnim zajednicama. "Očuvanje funkcionira samo ako funkcionira za cijeli ekosustav, uključujući ljude", kaže Stoinski.

Iako je status planinskih gorila 2018. poboljšan iz "kritično ugroženih" u "ugrožene", njihov opstanak i dalje u potpunosti ovisi o čovjeku. Jedine prijetnje dolaze od ljudi, uključujući pritisak na stanište i zamke postavljene za druge životinje. "One nemaju pravih prirodnih grabežljivaca", napominje Stoinski. "Razlog zašto su ove životinje ugrožene jest naše ponašanje." Nada se da će film potaknuti suosjećanje prema ovim planinskim divovima. "Spremnost da prepoznamo sličnosti među nama naglašava koliko je važno da ih dugoročno očuvamo. One su među najugroženijim vrstama na planetu." Zaštita gorila, zaključuje, više je od spašavanja jedne vrste - radi se o zaštiti čitavih ekosustava ključnih za život na Zemlji. "Ove šume su pluća planeta. Štiteći gorile, koje se brinu za šume, pomažemo i sami sebi."

"Priča o gorili" dostupna je za gledanje na Netflixu.