PREDSJEDNIK Volodimir Zelenski izjavio je da je ključno da Donjecka i Luhanska oblast ostanu dio Ukrajine, komentirajući medijske napise o prijedlogu da se dio Donbasa preimenuje u "Donnyland" u čast američkog predsjednika Donalda Trumpa. Komentar je uslijedio nakon što je New York Times izvijestio da su ukrajinski dužnosnici na nedavnim mirovnim pregovorima iznijeli ideju o preimenovanju dijela regije kako bi se dodvorili Trumpu i potaknuli ga na čvršći stav protiv ruskih teritorijalnih pretenzija, piše The Kyiv Independent.

"Glavno je da Donjecka i Luhanska oblast ostanu Ukrajina, samo da ne bude Putinland. To je najvažnije", rekao je Zelenski novinarima, aludirajući na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prijedlog iznesen dijelom u šali

Prema pisanju New York Timesa, ideja o preimenovanju iznesena je dijelom u šali, ali i kao diplomatska gesta. Predloženi naziv "Donnyland" - kovanica koja spaja Donjeck, Donalda i Disneyland - odnosio bi se na otprilike 5000 četvornih kilometara u sjeverozapadnom dijelu Donjecke oblasti.

"U svojim pregovorima ne koristim nikakve druge izraze osim Donjecka oblast, Luhanska oblast, naš Donbas i teritorij Ukrajine; drugi pojmovi ne postoje", izjavio je Zelenski. "Što se tiče drugih naziva, ne mogu vam govoriti o prirodi bilo kakvog dijaloga među stranama."

Iako postoji malo detalja o planu, pregovarači su navodno predložili da bi Trumpov Odbor za mir, koji ne uključuje ni Ukrajinu ni Rusiju, mogao pomoći u upravljanju tim područjem. Prijedlog, koji se smatra pokušajem da se udovolji Trumpovoj taštini, nije se odrazio ni u jednom službenom dokumentu niti je Kijevu donio ikakvu jasnu korist.

Pregovori pod vodstvom SAD-a

Pregovori uz posredovanje SAD-a posljednjih su se mjeseci usredotočili na budućnost Donbasa, regije u istočnoj Ukrajini koja obuhvaća djelomično okupirane Donjecku i Luhansku oblast. Teritorijalna kontrola ostaje središnje pitanje, pri čemu Moskva vrši pritisak na Kijev da se povuče s područja koja još uvijek drži - teritorija koje Rusija nije uspjela u potpunosti vojno zauzeti od početka sukoba 2014. godine.

Trump, koji je tijekom svoje kampanje obećao da će okončati rat u roku od 24 sata, proveo je više od godinu dana tražeći rješenje putem pregovora. Njegova administracija održala je više krugova razgovora s ukrajinskim i ruskim dužnosnicima, što je izazvalo frustracije u Kijevu, gdje neki dužnosnici kažu da je Washington više djelovao kao posrednik nego kao saveznik.

Rusija gura "Sporazum iz Anchoragea"

Nakon sastanka između Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci u kolovozu 2025., američka administracija signalizirala je otvorenost za potencijalni sporazum koji bi uključivao povlačenje Ukrajine iz Donjecke oblasti - potez koji kritičari vide kao značajan ustupak Moskvi. Rusija od tada promiče ono što naziva "Sporazumom iz Anchoragea", prema kojem bi Donbas bio predan pod rusku kontrolu.

Ukrajina i dalje drži otprilike četvrtinu Donjecke oblasti, uključujući utvrđeni obrambeni pojas i nekoliko ključnih gradova, kao i ograničene položaje u Luhanskoj oblasti. Kijev je odbio bilo kakvo povlačenje s teritorija koje kontrolira te je umjesto toga predložio prekid vatre duž postojećih linija bojišnice kao prvi korak prema širem rješenju.

"Želim biti jasan: nikada neću napustiti Donbas i 200.000 Ukrajinaca koji tamo žive", rekao je Zelenski u ožujku. "Zašto bih to učinio? Zato što Putin to postavlja kao uvjet za mir? I hoće li odmah postaviti nove zahtjeve?"

"Naša najbolja obrambena uporišta nalaze se ovdje", dodao je Zelenski. "Ako povučemo svoje trupe, Rusi će imati potpuno slobodan put prema središtu zemlje."

Prema informacijama koje je dobio Kyiv Independent, američka se strana nije protivila ruskom zahtjevu za kontrolom nad Donbasom. Jedan dužnosnik Trumpove administracije rekao je za Kyiv Independent da su teritorijalne odluke "na Kijevu i Moskvi".