ČELNICI pet oporbenih hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini sastali su se u Mostaru s njihovim potencijalnim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćio je HDZ 1990, no njegov identitet nije službeno objavljen. Vladajući HDZ BiH je za tu dužnost kandidirao Darijanu Filipović, iza koje stoji jedanaest stranaka okupljenih u Hrvatskom narodnom saboru BiH. Potporu joj je dao i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

Pomalo neobično, u priopćenju HDZ-a 1990 ne navodi se ime kandidata, ali je uz tekst dostavljena fotografija na kojoj se s leđa vidi Zdenko Lučić. Radi se o nekadašnjem čelniku mladeži HDZ-a BiH i generalu Hrvatskog vijeća obrane. Na fotografiji se ispred njega nalaze knjige čiji je suautor, što je dodatno potaknulo nagađanja o njegovoj mogućoj kandidaturi, o čemu lokalni mediji pišu danima.

Tko je Zdenko Lučić

Zdenko Lučić, rodom iz Ljubuškog, jedan je od najozbiljnijih potencijalnih kandidata hercegovačke Petorke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Ako se stranke HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS dogovore, mogao bi ući u utrku protiv kandidatkinje HDZ-a Darijane Filipović i Slavena Kovačevića iz DF-a. Konačna odluka o kandidatu očekuje se početkom sljedećeg mjeseca.

Lučićev put počinje početkom 1990-ih, kada se kao student prava uključuje u osnivanje HDZ-a BiH i pripreme obrane. Godine 1991. odlazi u Zbor narodne garde kao instruktor specijalnih jedinica, a tijekom Domovinskog rata obnaša zapovjedne dužnosti, sudjeluje u operacijama na jugu Hrvatske i u ustrojavanju ključnih struktura HVO-a. Nakon rata radi u sigurnosno-obavještajnom sustavu Hrvatske.

Političku karijeru intenzivira krajem 1990-ih, kada postaje predsjednik Mladeži HDZ-a BiH i ulazi u parlament Federacije BiH. Nakon raskola unutar HDZ-a sudjeluje u osnivanju nove stranke pod vodstvom Miroslava Tuđmana, a politički djeluje i na lokalnoj razini u Hrvatskoj kao vijećnik u Makarskoj.

Uz politiku i sigurnosni sektor, Lučić razvija i akademsku te poslovnu karijeru. Predavao je na Sveučilištu u Mostaru, objavljivao radove iz ekonomije i prava, a u gospodarstvu je radio na vodećim pozicijama u bankarstvu, osiguranju i poduzetništvu, uključujući sudjelovanje u projektima restrukturiranja i međunarodne suradnje. Kasnije se bavi savjetovanjem investitora i analizom poslovne klime, o čemu piše i knjigu o korupciji i administrativnim preprekama u Hrvatskoj.

Mnogi osporavaju legitimitet Željka Komšića

Iz HDZ-a 1990 ističu kako će konačna odluka biti donesena u dogovoru svih uključenih stranaka, uz naglasak na zajedničkom nastupu i reformi izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora hrvatskog člana kolektivnog predsjedništva BiH i dalje je jedno od ključnih političkih prijepora u zemlji.

Željko Komšić u četiri je navrata biran na tu dužnost, ponajviše glasovima Bošnjaka, koji su demografski znatno brojniji od Hrvata. Zbog toga hrvatske političke stranke osporavaju njegov legitimitet kao predstavnika hrvatskog naroda te inzistiraju na izmjenama Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata.