UKRAJINA u nedjelju obilježava 40. godišnjicu Černobilske nuklearne katastrofe usred dugotrajnih strahova da bi ruski četverogodišnji rat mogao izazvati ponavljanje najgore svjetske nuklearne katastrofe. Kijev tvrdi da je Moskva više puta slala rakete i dronove na putanju leta u blizini elektrane kako bi napala ukrajinske gradove, čak oštetivši ključni zaštitni štit u napadu prošle godine.

Obilježavanje katastrofe - koja je izbacila radioaktivni materijal diljem većeg dijela Europe unatoč naporima sovjetskih vlasti da sakriju razmjere - dobilo je oštro novo značenje tijekom ruske invazije na svog manjeg susjeda.

"Černobilska katastrofa bila je rezultat reaktorskog eksperimenta koji je naredila Moskva, kršeći sigurnosne protokole, a nakon čega su uslijedile laži i prikrivanja", priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ovog tjedna.

"Do danas se svijet mora suočiti s posljedicama koje je donio totalitarni sustav koji je istinu i znanost podredio ideologiji i političkoj moći."

Zelenski: Rusija svijet ponovno dovodi na rub nuklearne katastrofe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se na 40. godišnjicu černobilske nuklearne katastrofe, podsjetivši da je svijet tada svjedočio jednoj od najvećih nuklearnih nesreća u povijesti. "Prije četrdeset godina svijet se suočio s jednom od najvećih nuklearnih katastrofa - eksplodirao je četvrti reaktor nuklearne elektrane Černobil.

Oslobođena je znatna količina radioaktivnog materijala", objavio je Zelenski na X-u. Dodao je da se stotine tisuća ljudi godinama nosilo s posljedicama te tragedije. Kako bi se zadržalo zračenje, nad uništenim reaktorom izgrađen je sarkofag, a kasnije ga je više od 40 zemalja zatvorilo novom zaštitnom konstrukcijom.

"Te dvije strukture štite od radioaktivnih ispuštanja i kontaminacije. Njihovo održavanje i zaštita u interesu su svih", poručio je Zelenski. Ukrajinski predsjednik optužio je Rusiju da svojim ratom ponovno dovodi svijet na rub katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem.

"Rusko-iranski šahedi redovito lete iznad elektrane, a jedan od njih prošle je godine pogodio zaštitnu konstrukciju", napisao je. Zelenski je poručio da svijet ne smije dopustiti nastavak, kako je rekao, nuklearnog terorizma.

"Najbolji način je prisiliti Rusiju da zaustavi svoje nepromišljene napade", objavio je. Na kraju je odao počast svima koji su dali živote u saniranju posljedica černobilske katastrofe."Sjećamo se svih koji su dali svoje živote suočavajući se s posljedicama ove tragedije. Neka sve žrtve černobilske katastrofe počivaju u miru", poručio je Zelenski.

Dugotrajne posljedice

Milijuni su bili izloženi zračenju, stotine tisuća bile su prisiljene pobjeći, a široki pojasevi zemlje kontaminirani su nakon slučajne eksplozije i rezultirajućeg topljenja unutar reaktora broj četiri u elektrani koju su izgradili Sovjeti u ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986.

Tisuće ljudi su od tada podlegle bolestima povezanim sa zračenjem poput raka, iako ukupan broj smrtnih slučajeva i dugoročne zdravstvene posljedice ostaju predmet intenzivne rasprave.

Veliki međunarodni napori doveli su do postavljanja masivnog čeličnog i betonskog luka 2016. godine kako bi se zaštitio originalni sarkofag, na brzinu izgrađen 1986. godine kako bi se prekrile tone radioaktivnog otpada.

Međutim, ruski napad dronom u veljači 2025. probio je njegovu hermetičku brtvu, rekli su dužnosnici. Nisu otkrivena curenja, ali luku su potrebni popravci vrijedni najmanje 500 milijuna eura kako bi se spriječila trajna šteta, prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj.

Ranije ovog tjedna, glavni državni odvjetnik u Kijevu rekao je Reutersu da su ukrajinski radari otkrili najmanje 92 ruska drona koji su letjeli u radijusu od pet km od štita od lipnja 2024. godine. Detalji službenih ceremonija u ratnoj Ukrajini obično se ne objavljuju unaprijed iz sigurnosnih razloga.

Jeziva mirnoća

Oko 100 km sjeverno od Kijeva i okružena zonom isključenja od 2600 četvornih kilometara, elektrana - koju je Reuters posjetio u srijedu - obavijena je jezivom mirnoćom, koja se proteže preko prostranih šuma oko nje.

Pripadnici Nacionalne garde patroliraju objektom, gdje oko 2250 zaposlenika radi u višednevnim smjenama nadzirući njegovu postupnu razgradnju. Posljednji reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine. Kontrolna soba za reaktor četiri sada je zamračen prostor izobličene i zahrđale opreme iz sovjetskog doba.

Losovi i divlji konji lutaju područjem oko elektrane i obližnjeg napuštenog grada Pripjata, kao znak kako je priroda preuzela kontrolu u odsutnosti ljudi.