DANSKE oružane snage otpustile su iz aktivne vojne službe nekoliko osoba za koje se zbog obiteljskih veza s Rusijom smatra da su postale sigurnosni rizik. Pritom nema nikakvih dokaza, pa ni indicija, da su spomenute osobe počinile ikakvo kazneno djelo. Među njima je i kapetan danskih oružanih snaga Frederik Hansen.

Nakon 43 godine službe, Hansen je u veljači ove godine dobio otkaz u vojsci s obrazloženjem da više nema sigurnosno odobrenje danske vojno-obavještajne službe (FE). Problem je u tome što je njegova supruga Ana Zasorina Hansen, liječnica s kojom je u braku već 15 godina, ruskog podrijetla i ima majku i sestru u Rusiji.

FE priznaje da nema nikakve osnove za sumnju u Hansenovu lojalnost Danskoj, ali tvrdi da bi mogao postati "očita i ranjiva meta za ucjenu i druge oblike pritiska, pod kojima se može očekivati da neće odoljeti". Drugim riječima, FE smatra da bi Frederik Hansen preko svoje supruge mogao biti podvrgnut pritisku da oda povjerljive informacije iz danskih oružanih snaga.

"Nisam učinio ništa loše, a nije ni moja supruga"

"Ovo je kršenje mojih ljudskih prava. Nisam učinio ništa loše, a nije ni moja supruga. Nitko se ne može braniti od ovakvih optužbi. Mogu samo reći da nikada nisam i nikada neću popustiti takvom pritisku", kaže za danski kanal TV2 Frederik Hansen, koji je još 2023. baš kao sigurnosni časnik sudjelovao u NATO-ovoj misiji na Kosovu.

"Kad bi Rusija vršila pritisak na obitelj moje supruge i prijetila da će ih poslati u Sibir, ionako ne bih mogao ništa učiniti. Naprotiv, prvo bih kontaktirao FE ako bih osjetio bilo kakav pritisak usmjeren na mene", rekao je Hansen i dodao da će se obratiti sudu i zatražiti odštetu od 160.000 eura, odnosno godišnju plaću.

Samo mjesec dana prije nego što je izgubio sigurnosno odobrenje, Hansen je dobio medalju za "vjernu službu u kopnenoj vojsci", a otkako se oženio Anom Zasorinom triput je prošao sigurnosnu provjeru vojno-obavještajne službe.

"To je kao da ste na vozačkom ispitu i položite s odličnim uspjehom, ali vam onda ispitivač kaže da postoji rizik da ćete jednom u budućnosti prekoračiti ograničenje brzine, pa vam zato neće dati vozačku dozvolu", rekao je razočarani danski časnik.

Otkazi za anesteziologinju Tatjanu i njezinog sina

Hansen nije jedini koji je morao napustiti dansku vojsku zbog hipotetskog rizika i obiteljskih veza s Rusijom. Prije dvije godine otkaz je dobila i Tatyana Svendsen, koja je 14 godina bila anesteziologinja u danskim oružanim snagama. Ruskog je podrijetla, u Danskoj živi od 1993. godine, a već 25 godina ima samo dansko državljanstvo.

"Moj brat služio je u sovjetskim specijalnim postrojbama do 1990. godine, ali to je FE oduvijek znao. Kako je to odjednom postao problem?", pita se Tatyana, koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu uredno prošla sigurnosnu provjeru i nekoliko mjeseci provela u danskom bataljunu stacioniranom u Latviji.

"Sada mi je teško pronaći posao čak i u običnim bolnicama. Kad govorim o svojoj prošlosti, moram objasniti da sam napustila vojsku zbog sigurnosne provjere. A onda me nitko ne želi zaposliti", objašnjava Tatyana za danski dnevni list Berlingske.

Na udaru su osobe podrijetlom iz Irana, Rusije, Kine i Venezuele

Otkaz u ratnom zrakoplovstvu dobio je i njezin 23-godišnji sin Harald, koji je od 2022. godine radio na planiranju i koordinaciji letova borbenih zrakoplova F-16. Iako ne govori ruski i u Rusiji je bio samo jednom u životu, činjenica da tamo živi njegov ujak bila je dovoljna da ne prođe sigurnosnu provjeru kad je prošlog ljeta trebao prijeći na rad s novim zrakoplovima F-35.

U sindikatu za profesionalno vojno osoblje i civilne zaposlenike u danskim oružanim snagama kažu da su slučajevi ukidanja sigurnosnog odobrenja sve češći i da su posebno pogođeni vojnici s članovima obitelji podrijetlom iz Irana, Rusije, Kine i Venezuele. U drugim članicama NATO-a i Europske unije dosad nije bilo ovakvih slučajeva.

Analitičari nagađaju da je razlog u slabljenju klasične ruske diplomatsko-obavještajne infrastrukture u Danskoj. Ruska potreba za prikupljanjem informacija istodobno je porasla, pa se koriste druge metode, poput iskorištavanja obiteljskih veza.

Europski sud za ljudska prava: država ima širi prostor procjene

U sudskoj praksi nije jednostavno dokazati da se u ovakvim slučajevima radi o kršenju ljudskih prava. Kod sigurnosnog odobrenja država ima širi prostor procjene nego u običnom radnom sporu. Ne mora dokazati kazneno djelo i može reagirati preventivno ako postoji ozbiljan sigurnosni rizik.

Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u predmetu Václav Regner (visoki dužnosnik ministarstva obrane) protiv Češke iz 2017. godine presudilo je da nije nužno povrijeđeno pravo na pošteno suđenje ako osoba kojoj je oduzeto sigurnosno odobrenje ne dobije uvid u povjerljive dokaze protiv sebe. No to vrijedi samo ako neovisni sud ima pristup tim dokazima i provjeri je li odluka države opravdana, a ne proizvoljna.