JEDAN od najvećih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u Europi, planiran kod Topuskog, posljednjih je dana izazvao veliko zanimanje javnosti i otvorio niz pitanja o njegovim ciljevima, izvedivosti i mogućim učincima.

U kontekstu aktualnih rasprava o Projektu Pantheon, o tehničkim i energetskim aspektima projekta razgovarali smo s dr. sc. Goranom Krajačićem, profesorom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš.

Projekt težak preko 50 milijardi eura

Podsjetimo, projekt je vrijedan više od 50 milijardi eura, a predstavljen je u okviru poslovnog foruma Inicijative triju mora u Dubrovniku. Potpisano je i pismo namjere između investitora i Končar grupe. Projekt razvija hrvatski poduzetnik Jako Andabak u partnerstvu s američkim institucionalnim investitorima koje predvodi Ryan Rich, izvršni direktor Pantheon AI-ja.

Projekt se u javnosti predstavlja kao "najveća investicija u povijesti Hrvatske i ovog dijela Europe" te kao investicija vrijedna "kao 100 Peljeških mostova". Prema planu, izgradnja bi trebala početi 2027., a početak rada očekuje se početkom 2029. godine.

Za sada je poznato da bi se za potrebe centra ukupne snage jednog gigavata trebala izgraditi vlastita trafostanica te oko 280 kilometara novih dalekovoda. Strateški partner na projektu, Greenvolt, izgradit će fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe centra, naveli su investitori.

Krajačić: Projekt od 1 GW je realan, ali iznimno zahtjevan

Goran Krajačić kaže da, iako snaga od 1 GW za jedan objekt u hrvatskim okvirima zvuči nevjerojatno, globalni trendovi potvrđuju da se sektor kreće u tom smjeru.

U nedavno objavljenom članku 'Sustainable Digital Infrastructure: Assessing the Energy Efficiency and Environmental Impact of Global Data Centers' u znanstvenom časopisu Journal of Sustainable Development Indicators, u kojem sam glavni urednik, obrađen je najveći podatkovni centar snage 442 MW, no to su podaci zaključno s 2022. godinom.

Danas su brojke znatno veće. Primjerice, Amazon je u SAD-u nedavno realizirao sličan projekt snage 1092 MW vrijedan 35 milijardi dolara. Poznato mi je da se trenutno u SAD-u gradi više od 20 centara te ili veće snage, dok Microsoft gradi centar snage 3328 MW s procijenjenim troškovima od 106 milijardi dolara. Dakle, s tehnološkog i investicijskog stajališta, projekt od 1 GW je realan, ali iznimno zahtjevan", govori Krajačić.

Otkriva što može činiti okosnicu napajanja

Nastavlja kako su u prostornim planovima Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije ucrtani dalekovodi 2x400 kV prema Bosni i Hercegovini.

"Oni se spominju i u razvojnim planovima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava. Njihova izgradnja ne bi samo napajala centar, već bi podigla sigurnost opskrbe za Dalmaciju i Bosnu i Hercegovinu te omogućila izvoz viškova energije iz obnovljivih izvora iz južnih krajeva", objašnjava.

"Najavljena solarna elektrana od 500 MW u blizini planiranih dalekovoda, uz odgovarajuće baterijske sustave i resurse rashladne vode, mogla bi činiti okosnicu napajanja. Topusko se nalazi u području s velikim količinama neiskorištenog zemljišta koje može postati jezgra ubrzane energetske tranzicije Hrvatske.

Investitori najavljuju i povezivanje s 400 kV trafostanicama u Lici, pa se može oblikovati regionalno čvorište i osigurati neprekidno napajanje iz mreže. U normalnim uvjetima rada opterećenja bi se mogla dijeliti po vodovima i tako ne stvarati značajne udare na postojeću infrastrukturu.

Republika Hrvatska nije otok, već dio elektroenergetskog sustava EU i šire, a i trenutni prekogranični kapaciteti dovoljni su da zadovolje ovu potražnju. Naravno, tržišta električnom energijom još ne funkcioniraju na način koji bi vrednovao fleksibilnost i uravnotežio cijene, ali i to će uskoro biti riješeno, pa će investitori moći dolaziti i do povoljnije energije, posebno ako budu imali vlastitu proizvodnju i skladištenje", poručio je Krajačić.

"Proces ishođenja dozvola može biti problematičan"

Dodaje da projekt izgleda izvediv isključivo pod uvjetom sinkronizacije izgradnje energetske infrastrukture i samog centra.

"Najveći izazovi vjerojatno će biti gradnja četrdesetak kilometara dalekovoda od čvorišta Tumbri do Topuskog, što je tehnički izvedivo, ali proces ishođenja dozvola može biti problematičan. Izgradnja vodova prema Bosni i Hercegovini i Lici vjerojatno će biti još izazovnija", kaže.

"Za Europu mi trenutno nisu poznati podaci o centrima ove veličine na jednoj lokaciji, što bi Hrvatsku moglo staviti na sam vrh digitalne infrastrukture kontinenta. Osim izravnog utjecaja na BDP, jer bi investicija od 50 milijardi eura mogla podići BDP za više od 10 posto godišnje, korist bi osjetila i lokalna zajednica kroz poreze, komunalne doprinose te potražnju za lokalnim proizvodima i uslugama.

Topusko već posjeduje razvijenu ugostiteljsku i lječilišnu infrastrukturu koja može biti prednost pri razvoju ovakvog projekta. Tijekom gradnje i kasnije faze održavanja, lječilište može ponuditi prikladan smještaj za stotine inženjera, investitora i stručnjaka koji bi dolazili na lokaciju", dodaje.

"Topusko je neočekivano logičan izbor za investitora"

"Također, ovo je prilika za domaće tvrtke i akademske institute koji se već bave hlađenjem i razvojem podatkovnih centara da dobiju pristup tehnologiji i informacijama, čime bi se ojačao cijeli domaći tehnološki sektor, a Hrvatska uvrstila na kartu ozbiljnijih isporučitelja opreme, znanja i usluga koje takvi centri pružaju.

Time bi se možda dodatno privukle tvrtke koje žele ulagati u digitalizaciju, primjerice u pametno punjenje električnih vozila, autonomnu vožnju ili dostavu dronovima", dodaje.

"Iako projekt zvuči futuristički, postojanje strateških planova za visokonaponske vodove, velika količina dostupnog zemljišta, hoteli i toplice te već planirane solarne elektrane u prostornim planovima, kao i dostupnost velikih količina rashladne vode, vjerojatno čine Topusko neočekivano logičnim izborom za investitora koji traži prostor za masivnu digitalnu infrastrukturu u blizini Zagreba, u srcu Europe", zaključio je Krajačić.