IAKO su njemački dužnosnici odluku predsjednika Trumpa o povlačenju 5000 američkih vojnika iz zemlje ocijenili simboličnom, analitičari upozoravaju da sve dublji transatlantski jaz prijeti da europsko gospodarstvo i sigurnost ostavi opasno ranjivima.

Prema njima, Trumpovo najnovije povećanje carina na europske automobile, njegov očiti zaokret u planovima za stacioniranje dalekometnih projektila u Njemačkoj te ekonomske i vojne posljedice rata u Iranu imat će daleko veći utjecaj na regiju, piše Wall Street Journal.

Simbolično povlačenje vojnika

Visoki američki obrambeni dužnosnici potvrdili su da će Pentagon u idućih šest do dvanaest mjeseci povući jednu vojnu brigadu iz Njemačke. Odluka je uslijedila nekoliko dana nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz izjavio kako se čini da SAD nema izlaznu strategiju u Iranu te opisao kako Teheran ponižava Ameriku u pregovorima.

Najavljeno povlačenje predstavlja oko 14 posto od otprilike 36.000 američkih vojnika trenutno stacioniranih u zemlji, što nije znatno više od uobičajenih fluktuacija i daleko je manje od smanjenja za 12.000 vojnika koje je Trump pokušao provesti u svom prvom mandatu.

Njemačka je ključno čvorište američke vojne prisutnosti u Europi, koja broji 85.000 vojnika, a gusta mreža baza pomaže Washingtonu projicirati moć diljem svijeta. Golema zračna baza Ramstein u južnoj Njemačkoj bila je presudno logističko središte za američke vojne operacije u Afganistanu, Iraku, a ove godine i u Iranu.

Većina vojnika koji se nalaze u Njemačkoj služi američkim vojnim operacijama globalno, a ne izravnoj zaštiti Njemačke u slučaju napada.

"Bilo je predvidljivo da će SAD povući vojnike iz Europe, uključujući i Njemačku", izjavio je njemački ministar obrane Boris Pistorius, dodavši kako Europa već ulaže da popuni tu prazninu. "Njemačka je na pravom putu", kazao je.

Iz NATO-a su preko platforme X poručili da "surađuju sa SAD-om kako bi razumjeli detalje odluke" te da taj potez "naglašava potrebu da Europa nastavi više ulagati u obranu".

Prava prijetnja europskoj sigurnosti

Mnogo veću zabrinutost izazvala je vijest da je SAD odustao od raspoređivanja bataljuna za upravljanje krstarećim projektilima Tomahawk i hipersoničnim projektilima Dark Eagle u Njemačkoj. Taj je sporazum 2024. godine postigla Bidenova administracija s ciljem odvraćanja Rusije od napada na NATO nakon njezine invazije na Ukrajinu dvije godine ranije.

"Ovo je puno veći problem od simboličnog smanjenja broja vojnika za pet tisuća", rekao je Thorsten Benner, direktor berlinskog sigurnosnog instituta Global Public Policy Institute.

Nico Lange, direktor njemačkog Instituta za analizu rizika i međunarodnu sigurnost te bivši visoki dužnosnik ministarstva obrane, kaže da su u Berlinu očekivali da Trumpova administracija neće poštovati sporazum.

"Ipak, pravi je problem to što se sada, kad smo suočeni s tako ozbiljnom prijetnjom u Europi, ta praznina u konvencionalnom odvraćanju ne popunjava. Mi imamo svoje snage, ali tu specifičnu sposobnost u Europi još nitko nema", rekao je Lange.

Zadržavanje bataljuna u SAD-u najnoviji je signal popuštanja napetosti između Trumpove administracije i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Odluka slijedi nakon obustave naftnih sankcija Rusiji nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac. Europski čelnici smatraju da ti potezi potkopavaju napore za postizanje prekida vatre između Ukrajine i Rusije.

Njemačko naoružavanje i ovisnost o SAD-u

Pod Merzovom vladom, Njemačka je pojačala vojnu potrošnju i ubrzala nabavu s ciljem da do 2029. postane najveća konvencionalna vojna sila u Europi. Također je sklopila sporazum s Francuskom kako bi nadopunila američki nuklearni kišobran.

Vojni analitičari smatraju da je Berlin na dobrom putu da postane manje ovisan o američkoj vojnoj zaštiti, no da je sukob Merza i Trumpa koristan podsjetnik na hitnost tih napora.

Međutim, brzo pražnjenje američkih arsenala tijekom ofenzive na Iran stvorilo je dilemu za Europu, čije ponovno naoružavanje ostaje sporo i ovisno o kupnji iz Amerike, posebno u ključnim područjima kao što su protuzračni sustavi i dalekometni projektili.

"Jednako je zabrinjavajuće i brzo pražnjenje američkih arsenala jer se golema i dragocjena sredstva troše u iranskom ratu", upozorava Benner. Lange se slaže: "Sve to zajedno povećava sigurnosni rizik za Europu".

Gospodarski udar na Njemačku

Još veća briga su ekonomski problemi uzrokovani nizom Trumpovih politika koje su potkopale sposobnost Njemačke da financira svoja golema obrambena ulaganja. Njemački izvoz u SAD - ključna slamka spasa za nadoknadu dugoročnog gubitka tržišnog udjela u Kini - urušio se otkako je Trump prošle godine započeo trgovinski rat s Europom.

Trgovinski sporazum između EU i SAD-a, dogovoren prošlog ljeta, donio je malo olakšanja njemačkim proizvođačima jer su zasebne američke carine na čelik i aluminij pogodile njihove proizvode.

Vladini dužnosnici i ekonomisti nadali su se da će berlinska obrambena potrošnja i ulaganja u javnu infrastrukturu potaknuti rast ove godine, no nagli porast cijena energije nakon napada na Iran raspršio je ta očekivanja.

Vlada je od tada smanjila svoju ionako slabašnu prognozu rasta za 2026., a povjerenje u poslovanje palo je ovog mjeseca na najnižu razinu u šest godina. Trumpova najava ovog tjedna da će podići carine na europske automobile s 15 na 25 posto dodatno će opteretiti već dugo posrnulu ključnu njemačku industriju.

Što su Tomahawk i Dark Eagle?

Krstareći projektili Tomahawk i hipersonični sustav Dark Eagle predstavljaju dvije različite, ali komplementarne razine američke vojne moći. Tomahawk je dugodometni projektil koji leti nisko i precizno pogađa ciljeve na udaljenosti većoj od 1000 kilometara, a desetljećima se koristi za napade na ključnu infrastrukturu i vojne položaje.

Dark Eagle je, s druge strane, nova generacija oružja koja leti višestruko brže od brzine zvuka (hipersonično), što ga čini izuzetno teškim za presretanje. Upravo ta kombinacija - provjerena preciznost i nova brzina - daje SAD-u mogućnost brzog i teško zaustavljivog udara duboko iza neprijateljskih linija.

Za Europu je njihovo raspoređivanje posebno važno u kontekstu rata u Ukrajini i rastućih napetosti s Rusijom. Planirano stacioniranje takvih sustava u Njemačkoj trebalo je ojačati odvraćanje, odnosno poslati jasnu poruku da NATO ima sposobnost brzog odgovora na potencijalnu eskalaciju.