ŽIVOPISNI bavarski gradić Vilseck, koji ugošćuje američke snage još od kraja Drugog svjetskog rata, mogao bi najteže osjetiti posljedice odluke predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju najmanje 5000 vojnika iz Njemačke. Iako detalji o jedinicama koje će biti povučene nisu potvrđeni, očekuje se da će to biti 2. konjička pukovnija Stryker, jedina stalna borbena brigada u Njemačkoj, smještena u vojarni Rose.

"Posljedice bi bile dramatične", rekao je novi gradonačelnik Thorsten Graedler, koji je dužnost preuzeo upravo ovog tjedna, suočen s mogućim gubitkom tisuća radnih mjesta u ruralnom području gdje je baza jedan od najvećih poslodavaca.

Tijekom godina, kaže, prisutnost baze s tisućama dobro plaćenih poslova za lokalno stanovništvo i stalnim prihodima za lokalne tvrtke stvorila je ovisnost čiji rizici sada dolaze na naplatu. "Cijeli naš grad Vilseck uvelike ovisi o vojnom poligonu - pubovi, restorani, automehaničarske radionice, supermarketi", rekao je.

Pritisak iz Washingtona

Odluka o povlačenju trupa donesena je uslijed sve većeg pritiska Washingtona na europske zemlje da povećaju izdvajanja za obranu, uz optužbe da im je oslanjanje na američke snage omogućilo zanemarivanje vlastitih vojski. O povlačenju 2. konjičke pukovnije, borbene formacije veličine brigade opremljene oklopnim vozilima Stryker, govorilo se već tijekom prvog Trumpovog mandata, no te je planove poništio bivši predsjednik Joe Biden.

"Važno je naglasiti da još nije službeno potvrđeno da će se Strykeri doista povući. Zato još nisam izgubio nadu", rekao je Graedler. Vlada u Berlinu, koja je drastično povećala izdatke za obnovu njemačke vojske nakon godina nedovoljnog ulaganja, poručila je da najava povlačenja nije bila veliko iznenađenje.

Generacije suživota s Amerikancima

Osim gospodarskih posljedica, kulturni šok zbog ove vijesti bio bi dubok za grad u kojem 6500 stanovnika živi uz brojčano nadmoćnije američko osoblje i njihove obitelji. Iako su se brojke smanjile od vrhunca Hladnog rata - kada je čak 250.000 američkih vojnika i deseci tisuća civila bilo raspoređeno kao protuteža Sovjetskom Savezu - njihova je prisutnost bila trajna stvarnost za generacije Zapadnih Nijemaca.

Do pada Berlinskog zida 1989. godine, 60 % svih američkih prekomorskih baza nalazilo se u Njemačkoj, sa stotinama drugih lokacija, većinom u jugozapadnim gradovima poput Vilsecka. Mnoge su bile "male Amerike" s vlastitim smještajem, trgovinama i sadržajima, no njihova je prisutnost ostavila dubok trag na lokalne zajednice. "Nikad nisam doživio Vilseck bez suživota s Amerikancima", rekao je Graedler.

Strah i neizvjesnost među stanovnicima

U Njemačkoj je danas ostalo oko 35.000 američkih vojnika, što je najveći američki kontingent u Europi. Vojnici i njihove obitelji i danas ostavljaju vidljiv trag na Vilseck i okolicu, posjećujući restorane, kupujući u lokalnim supermarketima te se učlanjujući u sportske i automobilske klubove.

"Ovdje sam od 2022., znači već četiri godine. U Njemačkoj je zaista sjajno", rekao je 31-godišnji narednik-kuhar Robert Moore, koji živi dvadesetak kilometara sjeverno od Vilsecka. Kaže da su ljudi prijateljski nastrojeni i puni poštovanja te da je "vrlo, vrlo sigurno".

Mnogi u Vilsecku kažu da bi osjetili emocionalni gubitak ako Amerikanci odu. "Kad su Strykeri stigli, brinuli smo se da će to biti hrpa grubijana, ali zapravo su jako dragi", rekao je 66-godišnji Albin Merkl, umirovljenik koji iznajmljuje stanove američkom osoblju. "S Amerikancima smo uvijek dobro poslovali", rekao je, dodajući da su vlakovi za obližnji Nürnberg navečer bili puni mlađih vojnika koji su se išli zabaviti.

Stanovnica Vilsecka Judith Georgiadis (63), koja je 17 godina radila u administraciji baze, rekla je da je život postao tiši nakon smanjenja američkih snaga poslije Hladnog rata. "Osamdesetih je život ovdje bio briljantan. Noćni život bio je živahan, s puno barova i pubova", rekla je.

Zbog najnovijih vijesti mnogi su zabrinuti. "Ljudi koji rade za Amerikance se boje. Vlada velika zabrinutost." Smatra da je gradska vlast trebala davno djelovati. "Gradska je uprava već odavno trebala nešto poduzeti po pitanju naše ovisnosti o Amerikancima. Kad si mlad, ili radiš za Amerikance ili odlaziš", rekla je.

Lokalne tvrtke koje pružaju usluge bazi također su ugrožene. "Mnogi od nas ovdje - mislim na poduzetnike - izgradili smo svoje poslovanje na stopostotnoj ovisnosti o američkim klijentima", rekao je 64-godišnji Robert Grassick, čija tvrtka Vilseck Military Auto Sales prodaje automobile vojnicima i njihovim obiteljima.