AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je da će razgovarati s tajvanskim predsjednikom Lai Ching-teom o mogućoj prodaji oružja Tajvanu, što bi predstavljalo veliko odstupanje od dugogodišnje diplomatske prakse.

Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da je Lai "spreman razgovarati" s Trumpom te da bi tom prilikom naglasio da Kina narušava mir u Tajvanskom tjesnacu, dok tajvanske vlasti nastoje očuvati postojeće stanje. Iz Tajvana poručuju da predsjednik ostaje predan očuvanju stabilnog statusa quo u regiji, ali i otvoren za razmjenu stavova s američkom stranom.

Američki i tajvanski čelnici nisu izravno razgovarali još od 1979. godine, kada je Washington prekinuo službene odnose s Tajvanom kako bi priznao vladu u Pekingu.

Trump: Razgovarat ću s njim. Razgovaram sa svima

Peking smatra Tajvan svojim teritorijem i nije isključio mogućnost da ga preuzme silom. Lai, koji je preuzeo dužnost 2024. godine, stoji iza jednog od najsnažnijih pokušaja posljednjih godina da se ojača obrana otoka.

SAD već dugo podržava Tajvan i prema zakonu mu mora omogućiti sredstva za samoobranu, no pritom mora balansirati između te potpore i održavanja diplomatskih odnosa s Kinom.

Na pitanje planira li razgovarati s Laijem prije donošenja odluke o prodaji američkog oružja, Trump je odgovorio: "Razgovarat ću s njim. Razgovaram sa svima... Radit ćemo na tome, na tajvanskom problemu."

Trump je pritom svoj odnos s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom opisao kao "nevjerojatan", nakon dvodnevnog summita u Pekingu prošlog tjedna.

Peking blokira planirani posjet dužnosnika Pentagona

SAD je 1979. donio Zakon o odnosima s Tajvanom, prema kojem može "opskrbljivati Tajvan oružjem obrambenog karaktera", zbog čega Washington i dalje prodaje oružje toj zemlji.

Predloženi paket naoružanja vrijedan 14 milijardi dolara navodno uključuje opremu za borbu protiv dronova i sustave protuzračne obrane. Trump je naglasio da još nije odlučio hoće li prodaja biti realizirana.

Prema pisanju Financial Timesa, Peking trenutačno blokira planirani posjet Elbridgea Colbyja, glavnog dužnosnika Pentagona za politiku, jer Kina ne želi odobriti posjet dok Trump ne odluči kako će postupiti s dogovorom o prodaji oružja.

Prošlog tjedna, tijekom povratka iz Pekinga predsjedničkim zrakoplovom Air Force One nakon sastanka s Xijem, Trump je ponovno upitan o prodaji oružja Tajvanu. Tada je rekao da će "donijeti odluku u relativno kratkom roku". "Moram razgovarati s osobom koja sada vodi Tajvan, znate o kome govorim", izjavio je.

Xi upozorio na mogućnost sukoba

Tijekom Trumpova posjeta Pekingu Kina je jasno dala do znanja da je Tajvan jedno od najvećih pitanja u odnosima između dviju zemalja, a Xi je upozorio na mogućnost sukoba između dviju supersila ako se tim pitanjem bude loše upravljalo.

Iako je Trump odbacio mogućnost sukoba između SAD-a i Kine zbog Tajvana, izjavio je da Xi "vrlo snažno" osjeća pitanje Tajvana. "Nisam dao nikakvo obećanje ni na jednu stranu", poručio je novinarima prošlog tjedna u Air Force Oneu.

Nakon sastanka Trumpa i Xija, Lai je poručio da je Tajvan "suverena, neovisna demokratska država" te da mir u Tajvanskom tjesnacu neće biti "žrtvovan niti predmet trgovine". Lai je također naglasio da je američka prodaja oružja "ključni čimbenik u održavanju regionalnog mira i stabilnosti".

Ovo nije prvi put da Trump krši diplomatsku tradiciju. Još 2016. godine razgovarao je s tadašnjom tajvanskom predsjednicom Tsai Ing-wen, ali to je bilo prije nego što je preuzeo dužnost. Kina je nakon tog poziva službeno protestirala kod Washingtona.

U prosincu odobrena prodaja oružja vrijedna 11 milijardi dolara

Trump je također naveo da je s Xijem "vrlo detaljno" razgovarao o prodaji oružja, što bi, ako je točno, predstavljalo još jedno iznenađujuće odstupanje od američke politike.

SAD je 1982. godine obećao Tajvanu da se neće konzultirati s Pekingom o prodaji oružja Tajvanu. No kada su Trumpa tijekom leta iz Pekinga pitali o toj obvezi, odgovorio je da su osamdesete godine "bile davno".

Prošlog prosinca SAD je odobrio prodaju oružja Tajvanu vrijednu 11 milijardi dolara, jednu od najvećih dosad, što je izazvalo bijes Pekinga.

Tajvan je pod predsjednikom Laijem znatno povećao izdvajanja za obranu kako bi odgovorio na sve veći vojni pritisak Kine. Mnogi stanovnici Tajvana smatraju se dijelom zasebne nacije, iako većina podržava održavanje sadašnjeg stanja u kojem Tajvan niti proglašava neovisnost od Kine niti se s njom ujedinjuje.