DANA 25. svibnja 1961. američki predsjednik John F. Kennedy održao je govor pred Kongresom kojim je pokrenuo jedan od najambicioznijih projekata u povijesti čovječanstva. U trenutku kada su Sjedinjene Države zaostajale za Sovjetskim Savezom u svemirskoj utrci, Kennedy je objavio cilj koji je mnogima tada zvučao gotovo nemoguće, poslati čovjeka na Mjesec i sigurno ga vratiti na Zemlju prije kraja desetljeća.

Bila je to odluka koja nije promijenila samo tijek Hladnog rata nego i razvoj tehnologije, znanosti i moderne civilizacije.

Amerika je tada gubila svemirsku utrku

Početkom 1960-ih Sovjetski Savez imao je niz spektakularnih uspjeha. Još 1957. lansirao je Sputnik, prvi umjetni satelit u Zemljinoj orbiti, čime je šokirao Amerikance. Sovjeti su potom poslali i prvog čovjeka u svemir, Jurija Gagarina, koji je u travnju 1961. obišao Zemlju i postao globalna senzacija.

Sjedinjene Države u tom su trenutku djelovale tehnološki inferiorno. Strahovalo se da bi sovjetska dominacija u svemiru mogla značiti i vojnu nadmoć, posebno u razvoju raketne tehnologije sposobne nositi nuklearno oružje.

Kennedy je zato smatrao da Americi treba veliki, jasno definiran cilj koji će pokazati tehnološku i političku snagu zemlje. Samo šest tjedana nakon Gagarinova leta stao je pred Kongres i izgovorio rečenicu koja će ući u povijest:

"Vjerujem da se ova nacija treba posvetiti ostvarenju cilja da prije kraja ovog desetljeća čovjek sleti na Mjesec i sigurno se vrati na Zemlju."

Projekt koji je tada djelovao gotovo nemoguće

U trenutku Kennedyjeva govora Amerika nije imala tehnologiju za slanje ljudi na Mjesec. NASA je tek počinjala s ljudskim svemirskim letovima, a prvi američki astronaut Alan Shepard proveo je svega petnaestak minuta u suborbitalnom letu.

Mnogi znanstvenici i političari smatrali su da je predsjednik postavio nerealan cilj. Projekt je zahtijevao goleme količine novca, razvoj potpuno novih raketa i računala te tisuće inženjera i znanstvenika.

Procjenjuje se da je program Apollo do kraja 1960-ih koštao oko 25 milijardi tadašnjih dolara, što bi danas vrijedilo više od 200 milijardi. U projektu je sudjelovalo više od 400.000 ljudi, uključujući radnike u tvornicama, inženjere, matematičare i astronaute.

Kennedy je pritom svemirski program vidio i kao politički alat. U jeku Hladnog rata utrka za Mjesec postala je simbol sukoba dvaju sustava, američkog kapitalizma i sovjetskog komunizma.

"Odabiremo otići na Mjesec"

Iako je ključnu objavu dao 1961., možda najpoznatiji govor o Mjesecu Kennedy je održao godinu kasnije na sveučilištu Rice u Houstonu. Tada je izgovorio legendarnu rečenicu:

"Odabiremo otići na Mjesec ne zato što je lako, nego zato što je teško."

Govor je imao ogroman propagandni i psihološki učinak. Svemirski program počeo je dobivati golemu podršku javnosti, a NASA je postala simbol američkog tehnološkog optimizma.

No Kennedy nije dočekao ostvarenje vlastitog sna. Ubijen je 1963. u Dallasu, gotovo šest godina prije nego što su astronauti Apolla 11 sletjeli na Mjesec.

Trenutak koji je promijenio povijest

Dana 20. srpnja 1969. astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin spustili su se na površinu Mjeseca u letjelici Eagle. Armstrongove riječi o "malom koraku za čovjeka" postale su jedna od najpoznatijih rečenica 20. stoljeća.

Mnogi povjesničari smatraju da je upravo Kennedyjev govor iz 1961. bio ključna prekretnica koja je omogućila taj događaj. Projekt Apollo ubrzao je razvoj računala, telekomunikacija, materijala i brojnih tehnologija koje se danas koriste u svakodnevnom životu.

Kennedyjeva objava tako nije bila samo politički govor nego početak jedne od najvećih tehnoloških avantura u povijesti čovječanstva.