MINISTAR pravosuđa Damir Habijan najavio je danas izmjene Kaznenog zakona te Zakona o kaznenom postupku kojima će se omogućiti izricanje kazne doživotnog zatvora. Bit će to alternativna kazna za kaznena djela za koja je do sada bilo moguće izreći dugotrajni zatvor, poput teških ubojstava, femicida, pojedinih oblika genocida, teških oblika trgovanja ljudima, seksualnog zlostavljanja djece i terorističkih napada.

Habijan je poručio da se uvođenjem doživotnog zatvora šalje poruka počiniteljima tih najtežih kaznenih djela. No, na pitanje kako misli prisiliti suce da takve kazne doista i izriču, nije bio toliko samouvjeren. Svjestan je, kao i svi u Hrvatskoj, da je domaća kaznena politika iznimno blaga te da se uglavnom izriču kazne bliže zakonskom minimumu.

"Možda bi o tome trebalo razmisliti"

"Imamo trodiobu vlasti u ovoj državi, koju svi moramo poštivati. Ali postoje trenuci kada moramo javno komunicirati i osvijestiti se te shvatiti, svi unutar sustava, i izvršnog i zakonodavnog i sudskog, da je došlo do točke kada je potrebno napraviti iskorak. Alat u okviru zakona sada će biti postrožen i pravosudni dužnosnici imaju ga prilike koristiti. Ne mogu govoriti kako nekoga prisiliti da ga koristi.

Nemamo ni mehanizam sankcioniranja jer ne postoji u zakonu. Kao ministar nemam nikakav utjecaj na imenovanja sudaca. Utječem samo na njihov materijalnopravni status. Poznato je da smo zbog pristupanja EU morali zagarantirati potpunu samostalnost sudbene vlasti. Je li se to kroz ovo vrijeme pokazalo dobrim? Možda bi o tome trebalo razmisliti", poslao je Habijan posredno poruku sucima.

Ako se pak pogleda aktualna kaznena politika, jasno je da su suci uglavnom blagi, da se počinitelji nerijetko i u više navrata izvlače samo s uvjetnim kaznama te da se kazne najbrutalnijim kriminalcima često ublažavaju. Teško da će uvođenje doživotnog zatvora takav stav hrvatskih sudaca promijeniti. Uvijek će reći da moraju ostaviti prostora da najgori počinitelji dobiju najstrože kazne, pa onda onima koje sada sude ne dosuđuju zakonske maksimume.

Bi li se što promijenilo kada bi na neki način odgovarali za izrečene presude?

Brutalni počinitelji koji su dobili blaže kazne

Index je, upravo nakon ubojstva 19-godišnjaka u Drnišu zbog kojeg je uhićen Kristijan Aleksić, koji je ranije već bio osuđen zbog ubojstva, analizirao ublažavanje zatvorskih kazni brutalnim počiniteljima.

Tako je blaže kažnjen David Komšić, koji je 2017. ubio trudnu djevojku Kristinu, zadavši joj 88 uboda nožem. Zagrebački Županijski sud nepravomoćno ga je osudio na 30 godina zatvora, no Vrhovni sud mu je 2019. kaznu smanjio na 25 godina. Kao razlog je naveo da prvostupanjski sud nije pravilno vrednovao olakotne okolnosti, među njima Komšićevu bitno smanjenu ubrojivost u vrijeme počinjenja djela i njegovu mlađu životnu dob.

Snažnu reakciju javnosti izazvao je i slučaj Dragana Paravinje, osuđenog za ubojstvo Antonije Bilić. Paravinja je na prvom suđenju bio osuđen na 40 godina zatvora, a ista kazna potvrđena mu je i u dva ponovljena postupka. No Vrhovni sud mu je 2017. kaznu prepolovio, s 40 na 20 godina zatvora. Obrazloženje je bilo da tijekom postupka nije dokazano silovanje, pa prema stavu suda nije bilo osobito teških okolnosti kaznenog djela ubojstva.

Luki Juretiću, kojega je splitski Županijski sud osudio na 50 godina zatvora zbog teškog ubojstva 92-godišnjeg susjeda i pokušaja ubojstva njegove 87-godišnje supruge u Solinu, kazna je također smanjena. Juretić je bračni par napao batom za meso i čekićem nakon što je došao tražiti brašno za palačinke. Visoki kazneni sud smanjio mu je pojedinačne kazne i izrekao jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora od 40 godina.

Osobne prilike, ugledna obitelj, priznanje krivnje... 

Prisjetili smo se i slučaja Željka Đekića, koji je na radnom mjestu u splitskom Lidlu ubio bivšu partnericu Vesnu Perišić, zadavši joj 20 ubodno-reznih rana. Splitski Županijski sud 2022. ga je nepravomoćno osudio na 38 godina zatvora, a Visoki kazneni sud 2023. smanjio mu je kaznu na 35 godina, uz obrazloženje da je takva kazna primjerenija njegovim osobnim prilikama.

Stariji je slučaj Ivana Bulja, osuđenog za ubojstvo 16-godišnje Anđele Bešlić, koju je 2002. usmrtio na području kod Sinja, a njezino tijelo bacio u jamu i prekrio granjem. Bulj je prvotno osuđen na 27 godina zatvora, ali mu je Vrhovni sud kaznu smanjio na 22 godine. Više je puta tražio uvjetni otpust, no nije mu odobren.

Blaže je osuđena i Ivana Tena Gotovac Soldić, bivša djelatnica Hrvatskih autocesta, koja je 2018. u blizini splitske bolnice pijana prošla kroz crveno i usmrtila studenticu Mariju Ćorić. Prvostupanjski je osuđena na 10 godina zatvora, no Vrhovni sud joj je kaznu smanjio na sedam godina. Kao razlog je naveo da su podcijenjene olakotne okolnosti, osobito priznanje djela, doprinos učinkovitosti postupka i činjenica da ranije nije bila kazneno osuđivana.

Tu je i nezaobilazni pravosudni skandal, slučaj Ivana Primorca, koji je kao maloljetnik bez vozačke dozvole luksuznim BMW-om usmrtio dvije 16-godišnje djevojke iz Makarske. Općinski sud osudio ga je na dvije i pol godine zatvora, a izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu kaznu mu je smanjilo za šest mjeseci. U obrazloženju je navedeno da je prvostupanjski sud podcijenio podatak da mladić potječe iz "društveno prihvatljive obitelji".