GOTOVO savršen dan za kupanje na poznatoj sydneyskoj plaži Coogee, u kristalno čistom i mirnom moru, pretvorio se u scenu iz horora. Na svega tridesetak metara od obale, morski pas, vjerojatno velika bijela psina, napao je 35-godišnju ženu.

Mlada majka preživjela je s teškim ozljedama, a događaj je u Australiji ponovno rasplamsao desetljećima staru raspravu. Žena je zadobila ozljede opasne po život na lijevoj nozi, a ruka joj je morala biti amputirana. Iz njezine obitelji poručili su kako su "šokirani i duboko potreseni" te da ženu čeka "sveobuhvatna i dugotrajna njega, potpora i rehabilitacija", piše DW.

Sve glasniji pozivi na odstrel

Ovaj napad nije usamljen slučaj. U saveznoj državi Novi Južni Wales posljednjih mjeseci bilježi se znatan porast napada morskih pasa, a samo u siječnju vlasti su zabilježile četiri incidenta u 48 sati. Tijekom ove godine već je petero ljudi u Australiji izgubilo život nakon napada morskog psa. Vlada se našla pod sve većim pritiskom javnosti, a ponovno su sve glasniji pozivi na planski odstrel morskih pasa. Ministrica poljoprivrede Tara Moriarty, nadležna i za okoliš, nije se htjela jasno izjasniti protiv takvih mjera. "Ništa ne isključujemo", izjavila je, što je bilo dovoljno da ponovno otvori staro pitanje koje duboko dijeli australsko društvo: treba li ciljano ubijati morske pse kako bi se smanjio rizik za kupače?

Zagovornici tvrde da svaki spriječeni napad opravdava i drastične mjere. S druge strane, znanstvenici i zaštitnici prirode ističu da su morski psi životinje koje se neprestano kreću te da bi ubijene jedinke brzo zamijenile druge. Naglašavaju kako nema jasnih dokaza da programi odstrela dugoročno smanjuju broj napada, a tu je i pitanje zaštite morksih pasa koji se zbog svoje važne uloge u ekosustavu nazivaju i "čuvarima oceana".

Raspravu dodatno komplicira činjenica da je napadač kod Coogeeja najvjerojatnije bila velika bijela psina, vrsta koja je u Australiji strogo zaštićena. Premijer Novog Južnog Walesa Chris Minns stoga je brzo poručio da odstrel ne dolazi u obzir. Situacija je, međutim, drugačija s bikovskim morskim psima, koji se također povezuju s napadima u regiji. U tom slučaju Minns nije želio unaprijed isključiti moguće mjere.

Djeluju li postojeće mjere zaštite?

Novi Južni Wales trenutno se oslanja na kombinaciju klasičnih mreža protiv morskih pasa, posebnih linija s mamcima koje omogućuju brzo lociranje i puštanje uhvaćenih životinja, elektroničkog praćenja označenih jedinki i dronova. Savezna država godišnje ulaže oko 18,3 milijuna eura u zaštitu kupača. No, posljednji napad postavlja neugodno pitanje o učinkovitosti tog sustava. Naime, iznad plaže Coogee tijekom vikenda nisu letjeli nadzorni dronovi zbog ograničenja letenja u blizini sydneyske zračne luke. Od oko 80 plaža koje se nadziru iz zraka, često su izuzete upravo one koje se nalaze na prilaznim rutama zrakoplova.

Za Stevena Pearcea, čelnika organizacije Surf Life Saving NSW, ovaj događaj pokazuje granice postojećeg sustava. Njegova organizacija provodi najveći program nadzora dronovima na svijetu. Istaknuo je da je vidljivost na dan napada bila izvanredna. "Voda je bila kristalno čista, bez valova, a u moru gotovo nikoga. Da su dronovi letjeli, vjerojatno bismo uočili brojne morske životinje", rekao je Pearce. On smatra da je upravo ta tehnologija budućnost nadzora plaža i da su dronovi "znatno bolji od mreža" za rano otkrivanje i upozoravanje kupača.

Zašto morski psi uopće napadaju?

Znanstvenici ističu da ljudi nisu prirodni plijen morskih pasa. Mnogi napadi vjerojatno su posljedica zabune: gledano iz dubine, siluete plivača ili surfera mogu podsjećati na tuljane ili drugi plijen. Problem je u tome što čak i ako nekoliko metara dugačak predator "samo malo gricne" plivača, to može izazvati ozljede opasne po život.

Pritisak raste sa svakim novim napadom, a stručnjaci upozoravaju da se uvjeti uz australske obale mijenjaju. Toplije more i izmijenjene migracije mogle bi dovesti do češćih susreta ljudi i velikih grabežljivaca. Vlada je ove godine dodatno povećala ulaganja u zaštitu, uključujući programe dronova i istraživanja. Hoće li to biti dovoljno, ostaje otvoreno. Kako je sažela ministrica Moriarty: "Dijelimo ocean s divljim životinjama. Savršeno rješenje ne postoji."