EUROPA se istovremeno suočava s problemom neiskorištenog stambenog prostora i ozbiljnom stambenom krizom. Unatoč nedostatku priuštivih stanova diljem Europske unije, svaka treća osoba živi u domu s jednom ili više spavaćih soba viška, pokazuju podaci Eurostata. Ti podaci ukazuju na neusklađenost između ponude nekretnina i stvarnih potreba kućanstava, kao i na znatne razlike u stambenim navikama diljem kontinenta, piše Euronews.

Nedovoljna popunjenost odnosi se na domove koji su veći nego što je njihovim stanarima potrebno, najčešće zato što imaju višak spavaćih soba. To je suprotnost prenapučenosti i često se povezuje sa starijim osobama koje ostaju živjeti u obiteljskim domovima nakon što im se djeca odsele. Iako je neadekvatno stanovanje i dalje izazov u gotovo svim zemljama EU, razmjeri krize i njezini uzroci značajno se razlikuju, navodi Europsko vijeće.

Najmanje neiskorištenih stanova na istoku Europe

Nedovoljna popunjenost općenito je znatno rjeđa u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Na razini cijele Unije, 33.4% stanovništva živi u domovima s viškom prostora, no taj se postotak kreće od samo 8.1% u Rumunjskoj do čak 69.4% na Cipru. Nakon Rumunjske, najmanji udio ljudi koji žive u prevelikim domovima bilježe Srbija (8.2%), Turska (10.3%), Latvija (10.5%), Grčka (12.5%) i Hrvatska (14.7%).

Udio je relativno nizak i u Bugarskoj (15.8%), Slovačkoj (15.9%), Sjevernoj Makedoniji (17%), Poljskoj (17.9%), Litvi (18%) i Italiji (18.2%). Te zemlje čine skupinu s najnižim stopama u Europi, a slijede ih Estonija, Češka i Mađarska, gdje se stope kreću oko 27%.

Gdje je najviše domova s viškom prostora

Cipar bilježi najvišu stopu nedovoljne popunjenosti u Europi (69.4%), a slijede ga Irska (66%) i Malta (63.2%). Zanimljivo je da je riječ o tri otočne države. Udio ljudi koji žive u domovima s dodatnim sobama također je iznad 50% u Nizozemskoj (58.5%), Belgiji (57%), Španjolskoj (54.3%), Luksemburgu (52.2%) i Norveškoj (51%). Među nordijskim zemljama, Finska (46.6%) i Danska (42.4%) također su znatno iznad prosjeka EU.

Slika se drastično razlikuje među četiri najveća gospodarstva EU. Španjolska ima jednu od najviših stopa (54.3%), dok je u Italiji ona samo 18.2%. U Francuskoj iznosi 40.4%, a Njemačka je s 33.3% gotovo točno na prosjeku Unije. Dok je stopa znatno niža u većem dijelu jugoistočne i istočne Europe, sama južna Europa je podijeljena. Cipar, Malta i Španjolska imaju visoke stope, dok su Italija, Grčka, Turska i veći dio Balkana na dnu ljestvice, što sugerira da se trend ne može objasniti jednostavnom podjelom na sjever i jug.

Mogu li politike riješiti problem?

Europska federacija nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima (FEANTSA) ističe da je ključno pitanje zadovoljava li postojeća, a osobito nova ponuda stanova, rastuću potražnju za manjim domovima. "Jesu li ti manji domovi doista dostupni i cjenovno priuštivi?", rekao je glasnogovornik FEANTSA-e za Euronews Business.

Organizacija navodi primjer "poreza na spavaće sobe" uvedenog u Ujedinjenom Kraljevstvu 2013. godine, koji se pokazao neučinkovitim jer adekvatno veliki domovi često nisu bili dostupni. To je rezultiralo gubitkom prihoda za kućanstva koja nisu imala drugog izbora nego ostati gdje jesu. Iz FEANTSA-e tvrde da bi prenamjena praznih stanova za priuštivo i socijalno stanovanje mogla biti učinkovitija od mjera usmjerenih protiv nedovoljne popunjenosti.

"Kažnjavati ljude zbog viška prostora, a pritom se ne baviti strukturnim uzrocima stambene nedostupnosti - poput manjka ulaganja u istinske socijalne stanove te pretvaranja stambenog prostora u robu i predmet špekulacija - predstavlja promašenu dijagnozu", poručio je glasnogovornik.

Utjecaj vlasništva nad nekretninama

Prema Eurostatu, udio ljudi koji žive u nedovoljno popunjenim stanovima iznosi 14.2% među najmoprimcima, dok kod vlasnika nekretnina doseže 40.5%. Profesor Sebastian Kohl sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu rekao je da su razlike među zemljama uvelike potaknute institucionalnim uređenjem, prvenstveno stopama vlasništva nad nekretninama i demografskim sastavom.

"Institucionalne strukture poput vlasništva igraju veliku ulogu. U našim modelima, vlasništvo nad nekretninom pokazalo se kao najsnažniji pojedinačni pokazatelj objektivne nedovoljne popunjenosti", izjavio je za Euronews Business.

Tko najčešće živi u prevelikom domu?

Istraživanje Jonasa Lagea i kolega pokazalo je da je tip kućanstva usko povezan s nedovoljnom popunjenošću. Većina neiskorištenih soba nalazi se u samačkim i dvočlanim kućanstvima. Stope su također općenito više za kućanstva bez djece. Unutar EU, 41% nedovoljno popunjenih stanova nalazi se u gradovima, dok je u ruralnim područjima i manjim gradovima taj udio po 30%. U većini zemalja, kao i na prosjeku EU, kućanstva s višim prihodima češće imaju domove s viškom prostora.

Profesor Kohl također ističe izazov u usklađivanju mjerenja, koji proizlazi iz različitih definicija sobe od države do države. On navodi da Španjolska, Irska i Finska u svojim anketama izričito broje i kuhinje kao sobe. Ujedno skreće pozornost na dubok jaz između objektivnih mjerenja i subjektivne percepcije.

Istraživači su otkrili da je tek dvoje od petero ljudi smatralo svoj dom prevelikim, unatoč tome što je prema službenim mjerilima klasificiran kao nedovoljno popunjen.