NAKON 98 saslušanja u gotovo godinu i pol, izraelski premijer Benjamin Netanyahu okončao je ovoga tjedna svjedočenje u tri procesa koja se protiv njega vode. Koliko mu je to naštetilo najbolje će se vidjeti na parlamentarnim izborima za nekoliko mjeseci.

Netanyahu se suočava s kaznenim optužbama u tri odvojena predmeta, ali sjedinjenim u jedan sudski postupak koji traje od 2020. U prvom predmetu, nazvanom "afera poklona", optužen je za prijevaru i zlouporabu položaja.

Tvrdi se da je primao darove od uglednog holivudskog producenta i nekoć izraelskog špijuna Arnona Milchana i australskog milijardera Jamesa Packera u ukupnoj vrijednosti od oko 180 tisuća eura u zamjenu za političke usluge.

U drugom predmetu radi se o navodnom dogovoru s Arnonom Mozesom, izdavačem dnevnika Yedioth Ahronoth.

Tužiteljstvo tvrdi da su Netanyahu i Mozes razgovarali o koruptivnoj razmjeni: Netanyahu bi pomogao slabljenju konkurentskog lista Israel Hayom, a zauzvrat bi dobivao povoljnije medijsko praćenje. Obojica poriču krivnju.

Treći predmet najtežeg je pravnog naboja - sadrži jedinu optužbu za podmićivanje u čitavom postupku.

Radi se o regulatornim pogodnostima koje je Netanyahu navodno odobrio telekomunikacijskoj kompaniji Bezeq i njenom vlasniku Shaulu Elovitchu u zamjenu za povoljno medijsko praćenje na portalu Walla. 

Prvi pred sudom

Netanyahu, koji sve optužbe dosljedno poriče i suđenje naziva "političkim progonom", jedini je izraelski premijer koji je u vrijeme obnašanja duđnosti stao pred sud zbog korupcije. Bude li osuđen, mogao bi dobiti zabranu obnašanja javnih dužnosti.

Njegov prethodnik Ehud Olmert dao je ostavku 2008. prije suđenja zbog korupcijskog skandala, ali je naposljetku odslužio 19 mjeseci zatvora. Oko pravnog značaja suđenja vodi se pravi stručni rat. Profesorica prava Talia Einhorn sa sveučilišta Ariel kaže kako ovo nije pravni proces.

"Prateći ovaj slučaj pažljivo od početka do danas, nemam nikakve sumnje da je Netanyahuova tvrdnja o političkom progonu ispravna".

Slično govore svi iz njegova kruga i stranke. "Ono što nisu uspjeli napraviti na izborima, rade kroz pravosudni sustav, uz potporu medija", kaže Yaakov Hagoel, predsjednik Svjetske cionističke organizacije (WZO).

Netanyahu je u studenome 2025. podnio zahtjev za predsjedničkim pomilovanjem, a Donald Trump je osobno pisao predsjedniku Isaaku Herzoogu tražeći milosrđe. Herzog je zahtjev za sada odbio, rekavši da nema presedana za pomilovanje dužnosnika prije presude. 

Oslabljen, ne i poražen

Sve se ovo događa u sklopu zahuktale predizborne kampanje. Zakonski rok za parlamentarne izbore je utorak, 27. listopada 2026. no gotovo svi u izraelskom političkom sustavu uvjereni su da će glasanje biti ranije.

Po analitičarima je nejrealnije da će izbori biti održani početkom rujna, pri čemu se 8. rujna navodi kao vodeća opcija. Na izborima se glasa za stranačke liste koje se bore za 120 mjesta u Knessetu. Za formiranje vlade potreban je najmanje 61 mandat.

Netanyahu ulazi u kampanju oslabljen, ali ne i poražen. Ostaje najiskusniji politički operativac u zemlji, no Hamasov upad i pokolj 7. listopada 2023.  u kojemu je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, a 251 odveden u Gazu, temeljno je narušio imidž sigurnosne kompetentnosti koja je godinama bila osnova njegova djelovanja.

Do primirja s Hamasom i razmjene talaca došlo je tek u listopadu 2025., više od dvije godine od napada, uz trajne optužbe da je Netanyahu odgađao dogovor radi vlastitog političkog preživljavanja.

Netanyahuovi protivnici optužuju ga da je namjerno prolongirao rat u Gazi kako bi skrenuo pozornost sa suđenja ili ga izravno odgodio

Anketa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu pokazala je da je podrška Netanyahuu na premijerskoj poziciji pala s 40,5 posto početkom ožujka na 29,4 posto u lipnju, djelomično zbog Trumpovog dogovora s Iranom sklopljenog bez izraelskog sudjelovanja, koji više od 92 posto Izraelaca smatra iranskom pobjedom.  

Što je s oporbom?

Bivši premijer Naftali Bennett i oporba predvođena Yairom Lapidom objavili su krajem travnja osnivanje zajedničke liste Beyachad ("Zajedno"), s Bennettom na čelu.

Analitičari Chatham Housea saželi su Bennettovu strategiju: "Odbijanjem da izričito isključi formiranje vlade s Netanyahuom, Bennett zadržava most prema desničarskim biračima, istovremeno se pozicionirajući kao pragmatična alternativa trenutnom kaosu". 

Najveće iznenađenje kampanje bivši je načelnik Glavnog stožera IDF-a Gadi Eisenkot, koji je u rujnu 2025. osnovao stranku Yashar. Prema anketi Zman Yisraela od sredine lipnja, Yashar i Likud svaki bi osvojili po 23 mjesta, što znači da je Eisenkot preskočio Beyachad i izjednačio se s vodećom koalicijskom strankom.

Eisenkotovo vojničko iskustvo i reputacija snažne i nepotkupljive osobe privlače centrističke birače koji ne vjeruju ni Netanyahuu ni Bennettu.

Eisenkot, koji je u prosincu 2023. izgubio sina Gala u ratu u Gazi, otvoreniji je od Bennetta u pitanju rješenja s dvije države. Na ujedinjenje s Beyachadom zasad nije pristao. 

Tri scenarija

Haaretzova anketa od 18. lipnja upućuje na mrtvu utrku. Pedeset mjesta za Netanyahuov blok, a jednako dobiva i ujedinjena oporba.

Matematički problem ostaje nerješiv bez kompromisa koji nitko nije spreman javno izreći: oporbeni blok ne dostiže 61 mandat bez arapskih stranaka, a i Bennett i Eisenkot tu su opciju javno isključili.

Analitičari Steptoe grupe kažu da su moguća tri postizborna scenarija - pat pozicija i novi izborni ciklus, vlada s nejasnom koalicijom koja ne može potrajati ili politički teška vlada nacionalnog jestva.

Istraživač Mtanes Shihadeh s Mada al-Carmela u Haifi očekuje nastavak političkog kaosa. "Nijedna od prezentiranih alternativa ne formulira politički projekt koji je temeljno drukčiji od Netanyahuovog. Bennett dolazi iz srca religioznog cionističkog pokreta. Lapid ne predstavlja projekt koji se bitno razlikuje od onoga što je Likud predlagao u 1980-ima." 

Realna je mogućnost da će Izrael u rujnu glasati za promjenu. Hoće li ta promjena uspjeti sastaviti vladu i hoće li biti sadržajno drukčija od dosadašnje, pitanje je na koje nijedna anketa zasad ne daje siguran odgovor.