KADA su humanoidni roboti prošle godine nastupili na novogodišnjoj gala večeri kineske televizije, poduzetnik Ai Lin u tome nije vidio samo spektakl nego i poslovnu priliku. Ubrzo je uložio 30.000 dolara u prvog androida i pokrenuo posao iznajmljivanja.

Za 3000 juana, odnosno 443 dolara dnevno, klijenti mogu unajmiti robota za sajmove, događanja ili pomoć pri organizaciji prosidbe. No Ai kaže da viralne snimke ne pokazuju stvarno stanje tehnologije.

Galerija

„Tržište prodaje humanoida još se nije istinski razvilo jer današnji roboti ne mogu samostalno raditi. Oni su u biti prevelike igračke“, rekao je Ai, piše CNN.

Unatoč tome, Peking ulaže milijarde dolara u humanoidne robote, smatrajući ih strateškom tehnologijom koja bi mogla povećati produktivnost u vrijeme usporavanja gospodarstva i smanjenja radne snage. Kina u tome vidi priliku da prestigne SAD i druge konkurente u umjetnoj inteligenciji i naprednoj tehnologiji.

„Humanoidi Kini otvaraju rijetku priliku da cijeli svijet prema njoj gleda očekujući idući veliki iskorak“, izjavio je Lian Jye Su, analitičar u Omdiji.

Golem potencijal, ali spora primjena

Morgan Stanley procjenjuje da bi do 2050. u upotrebi moglo biti milijardu humanoidnih robota, na tržištu vrijednom više od pet bilijuna dolara. Ipak, šira primjena ne očekuje se još barem desetljeće.

Kina već dominira proizvodnjom industrijskih robota, a njezini proizvođači humanoida prošle su godine isporučili većinu androida u svijetu, znatno više od američkih konkurenata poput Tesle i FigureAI-ja.

Peking je ovog mjeseca pokrenuo nacionalnu inicijativu kojom želi ubrzati primjenu humanoida u stvarnim uvjetima. Cilj je do kraja godine uvesti ih u više od 100 „scenarija primjene visoke vrijednosti“.

„Mislim da će daleko najveća konkurencija za humanoidne robote doći iz Kine“, rekao je u siječnju Elon Musk. Teslin Optimus, nakon više odgoda, trebao bi ući u proizvodnju kasnije ove godine.

Bum najma robota

Interes za humanoide potaknuo je i tržište najma. Budući da roboti stoje od 19.000 do više od 100.000 dolara, najam je za mnoge pristupačnija opcija.

Prema državnim medijima, u Kini sada posluje više od 153.000 tvrtki za iznajmljivanje robota. Jedan od vodećih proizvođača, AGIBOT, pokrenuo je podružnicu SHAREBOT, koja očekuje da bi tržište najma do kraja 2026. moglo dosegnuti 1.5 milijardi dolara.

Preko njihove platforme robot se može unajmiti za 3500 juana, odnosno 517 dolara dnevno, uključujući ljudskog operatera. U prva tri mjeseca zabilježili su više od 5500 narudžbi.

No početno oduševljenje slabi. Vlasnici tvrtki za najam kažu da cijene padaju kako tržište preplavljuju slični roboti, a tehnologija ne napreduje dovoljno brzo.

Na pozornici, ali još ne na poslu

Jaz između spektakla i stvarnosti vidi se u Yizhuanu, tehnološkom središtu u jugoistočnom Pekingu. U izložbenom centru robotski psi izvode ples lava, a humanoid u dresu Michaela Jordana pogađa slobodna bacanja. No u obližnjem postrojenju više od 120 humanoida ponavlja zadatke poput sortiranja paketa, mijenjanja pelena ili hvatanja kokica, dok ih ljudski treneri navode upravljačima.

To pokazuje ključni problem industrije: robotima nedostaju goleme količine podataka iz stvarnog svijeta kako bi postali korisni radnici. Kineski proizvođači plaćaju tvrtkama poput X-Humanoida i do 150 dolara po satu za takve podatke.

Problem je i hardver. Posebno su zahtjevne robotske ruke, koje moraju imati mnogo funkcija u vrlo malom prostoru. Zbog toga su skupe, slabo izdržljive i kratkog vijeka.

Potražnju za humanoidima zato uglavnom potiče kineska vlada, dok su u tvornice zasad ušli tek rijetki primjerci, najčešće kroz pilot-projekte. Iz UBTECH-a, jednog od najvećih kineskih proizvođača, kažu da njihovi najnapredniji modeli mogu postići oko 80 posto ljudske produktivnosti, ali samo u specifičnim zadacima poput slaganja kutija.

Kineske ambicije i strah od mjehura

Unatoč ograničenjima, Kina intenzivno gura humanoide u javni prostor. U Hangzhouu robotski policajci usmjeravaju promet, u parkovima ljudi šeću humanoide, a u gradovima roboti pripremaju kavu, toče pivo ili izdaju lijekove.

„Možda još djeluju pomalo nespretno, ali počeli su ulaziti u javni prostor“, rekla je Joy Zhang, analitičarka BNP Paribasa. Prema njezinu mišljenju, Kina prednost daje ranoj primjeni i pristupačnosti kako bi ubrzala širenje tehnologije.

Peking je još 2023. humanoide označio kao „sljedeći disruptivni proizvod“ nakon računala, pametnih telefona i električnih vozila. Prema TrendForceu, u Kini danas postoji više od 140 proizvođača humanoida.

No prezasićeno tržište i slaba stvarna potražnja otežavaju povrat ulaganja. „Mnogi drugorazredni igrači bilježe oštar pad financiranja i investicijskih aktivnosti od prošle godine“, rekao je PK Tseng iz TrendForcea.

S hlađenjem tržišta najma raste i strah od industrijskog mjehura. Su iz Omdije smatra da je industrija dijelom napuhana kako bi se pokazala kineska tehnološka snaga te očekuje da će tržište opstati oko nekoliko glavnih igrača.

Među njima je Unitree, tvrtka iz Hangzhoua čiji su roboti postali viralni hitovi. Unitree je danas najveći svjetski proizvođač humanoida i priprema izlazak na burzu. No i kod njih se vidi ograničenje tehnologije: većinu prodaje čine istraživačke i obrazovne institucije, dok industrijska primjena čini manje od 10 posto.