DANA 14. srpnja 1965. američka svemirska sonda Mariner 4 ispisala je jednu od najvažnijih stranica povijesti istraživanja svemira. Tijekom preleta pokraj Marsa postala je prva letjelica koja je iz neposredne blizine fotografirala površinu nekog drugog planeta i poslala snimke na Zemlju. Bio je to trenutak koji je zauvijek promijenio način na koji čovječanstvo promatra Sunčev sustav.

Mariner 4 lansiran je 28. studenoga 1964. s ciljem da preleti pokraj Marsa. Nakon gotovo osam mjeseci putovanja, 14. srpnja 1965. približio se Crvenom planetu na oko 9846 kilometara. Tijekom preleta snimio je ukupno 22 fotografije, od kojih je prva na Zemlju stigla sljedećeg dana. Zbog iznimno male brzine prijenosa podataka, tek oko 8,3 bita u sekundi, za prijenos jedne fotografije bilo je potrebno približno šest sati.

Fotografije koje su razbile mitove

Do tog trenutka Mars je bio planet oko kojeg su desetljećima kružile brojne pretpostavke. Krajem 19. stoljeća pojedini astronomi tvrdili su da na njegovoj površini vide mrežu umjetnih kanala, što je potaknulo nagađanja o razvijenoj marsovskoj civilizaciji. Iako su ta tumačenja kasnije uglavnom odbačena, mnogi su i sredinom 20. stoljeća vjerovali da bi Mars mogao biti znatno sličniji Zemlji nego što se danas zna.

Fotografije koje je poslao Mariner 4 izazvale su veliko iznenađenje. Umjesto rijeka, vegetacije ili tragova civilizacije, prikazivale su hladan, suh i kraterima prekriven krajolik koji je mnogo više podsjećao na Mjesec nego na Zemlju. Misija je također pokazala da je atmosfera Marsa znatno rjeđa nego što se dotad pretpostavljalo, čime su ozbiljno poljuljane nade da bi na površini planeta mogao postojati složeniji život.

Povijesna fotografija nastala je bojicama

Jedan od najzanimljivijih detalja misije dogodio se u kontrolnom centru NASA-e. Dok su podaci stizali iz svemira redak po redak, inženjeri nisu mogli čekati da računala dovrše obradu. Na ispisanom papiru, na kojem su se nalazile brojčane vrijednosti svjetline pojedinih piksela, počeli su ručno bojati kvadratiće pastelama prema odgovarajućim nijansama sive.

Tako je prva "fotografija" drugog planeta zapravo najprije nastala kao ručno obojeni crtež. Tek kasnije računala su dovršila obradu digitalnih podataka i prikazala originalnu snimku. Taj prizor danas se smatra jednom od najslavnijih epizoda ranog svemirskog programa.

Početak nove ere istraživanja

Iako je Mariner 4 fotografirao tek oko jedan posto površine Marsa, njegov je uspjeh otvorio vrata svim kasnijim misijama. Slijedili su orbitere, landeri i roveri poput Vikinga, Sojournera, Spirita, Opportunityja, Curiosityja i Perseverancea, koji su postupno otkrivali da je Mars nekoć imao rijeke, jezera i uvjete znatno pogodnije za život nego što se vjerovalo nakon Marinerovih fotografija.

Paradoksalno, upravo je misija koja je mnoge razočarala svojim slikama "mrtvog" planeta postavila temelje za više od pola stoljeća istraživanja koje traje i danas. Sve je počelo tih 22 fotografije snimljene tijekom nekoliko minuta preleta u srpnju 1965. godine.