JEDNOSTAVNIM promjenama životnih navika moguće je znatno smanjiti rizik od srčanog udara. Iako mnogi misle da se on događa isključivo starijim osobama ili onima s ozbiljnim zdravstvenim problemima, može pogoditi i ljude koji se smatraju zdravima i u dobroj fizičkoj formi.

Srčani udar nastaje kada se prekine ili ozbiljno smanji dotok krvi u srce, a među najčešćim simptomima su bol u prsima, otežano disanje, bljedilo i osjećaj pritiska. Kardiokirurg dr. Jeremy London na svom je YouTube kanalu objasnio zbog čega se srčani udar može dogoditi i osobama koje naizgled nemaju zdravstvenih problema.

Skrivena opasnost u arterijama

Dr. London, certificirani kardiovaskularni kirurg, objašnjava da je srčani udar najčešće posljedica ateroskleroze, odnosno nakupljanja masnih naslaga u arterijama koje postupno sužavaju krvne žile i otežavaju protok krvi.

Upozorava da se znakovi rizika o kojima govori prvenstveno odnose na začepljenja povezana s povišenim kolesterolom. Upravo je visoki kolesterol jedan od najvažnijih čimbenika rizika, zbog čega je važno redovito kontrolirati njegove vrijednosti.

Osam najvažnijih čimbenika rizika

Osim povišenog kolesterola, dr. London među najveće čimbenike rizika ubraja pušenje. Poziva se na istraživanje prema kojem se "čak 90 posto analiziranih srčanih udara moglo spriječiti promjenom rizičnih faktora".

I British Heart Foundation upozorava da kemikalije iz cigareta oštećuju stijenke arterija i čine ih pogodnijima za nakupljanje masnih naslaga, čime se smanjuje prostor za normalan protok krvi.

Među važnim čimbenicima navodi i stres. Iako sam po sebi ne uzrokuje srčani udar, može potaknuti nezdrava ponašanja poput pušenja, prejedanja ili češćeg posezanja za visokokaloričnom hranom.

Kardiokirurg upozorava i na takozvani metabolički klaster, skup poremećaja koji uključuje dijabetes, povišeni krvni tlak i abdominalnu pretilost. U to se ubraja i povećan opseg struka.

"Ako se hranite zdravo, vježbate, kontrolirate stres, ne pušite i održavate zdravu težinu s omjerom struka i visine manjim od 0,5, tada možete znatno ublažiti te rizike", poručio je. Uz nezdravu prehranu i manjak tjelesne aktivnosti, kao osmi čimbenik rizika izdvaja loš san.

British Heart Foundation san opisuje kao "manje poznati stup zdravlja srca". Ističu da je redovito spavanje kraće od sedam sati povezano s većim rizikom od fibrilacije atrija, noćnog povišenog krvnog tlaka i kardiometaboličkog sindroma.

S druge strane, spavanje dulje od devet sati također se povezuje s većim rizikom od bolesti krvnih žila te moždanog i srčanog udara. Loša kvaliteta sna može dodatno opteretiti imunološki sustav i pridonijeti oštećenju unutarnjih stijenki arterija.

Na kraju, dr. London upozorava i na alkohol. Prekomjerna konzumacija povećava rizik od razvoja visokog krvnog tlaka te je povezana s brojnim bolestima srca i krvnih žila.

Kako smanjiti rizik?

Iako srčani udar nije moguće spriječiti u svim slučajevima, rizik se može znatno smanjiti zdravijim životnim navikama. Preporuke liječnika i zdravstvenih organizacija uključuju prestanak pušenja, održavanje normalnih vrijednosti kolesterola i krvnog tlaka te brigu o tjelesnoj težini.

Uz to, savjetuje se uravnotežena prehrana s manje soli i zasićenih masti, redovita tjelesna aktivnost te umjeren unos alkohola, uključujući nekoliko dana u tjednu bez alkohola.

Ako posumnjate da vi ili netko u vašoj blizini doživljava srčani udar, odmah nazovite hitnu pomoć. Za sve zdravstvene tegobe i pitanja vezana uz zdravlje obratite se liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.