RUSKI dužnosnici najavljuju da će Moskva od europskih zemalja zatražiti odštetu za rat u Ukrajini, kao i povrat 300 milijardi dolara (263 milijarde eura) imovine zamrznute na Zapadu. Aleksej Čepa, prvi zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne poslove Državne dume, izjavio je za ruske medije da europske države moraju platiti za svoj doprinos sukobu, piše Kyiv Post.

Zahtjev za odštetu od Europe

Čepa je poručio kako Rusija namjerava to pitanje stalno isticati. "Tražit ćemo odštetu od Europe i to ćemo pitanje stalno postavljati. Potpuno sam siguran da imamo dovoljno snage da prisilimo Europu na to", izjavio je. Potvrdio je i da Rusija planira vratiti 300 milijardi dolara (263 milijarde eura) imovine koju su zapadne zemlje zamrznule nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Senator: Zapad mora platiti za razaranja

S Čepom se slaže i Aleksandar Vološin, član Vijeća Federacije koji predstavlja samoproglašenu Narodnu Republiku Donjeck. On smatra da Moskva odštetu treba tražiti od Zapada jer Ukrajina ne može nadoknaditi štetu u Donbasu, okupiranim dijelovima Zaporižja i Hersona te u ruskim pograničnim područjima.

Šef ruskog Istražnog povjerenstva, Aleksandar Bastrykin, tu je štetu procijenio na bilijun rubalja, što otprilike iznosi 10.8 milijardi eura. "Taj teret moraju snositi zemlje koje su poticale eskalaciju sukoba, financirale kijevski ratni stroj i sustavno odbijale svaki pokušaj mirnog rješenja", rekao je Vološin.

"Ako su zapadne vlade pronašle stotine milijardi za isporuku oružja, moraju shvatiti da će prije ili kasnije morati platiti i za uništene gradove, škole i bolnice. To je pitanje političke odgovornosti za pokretanje agresivnog rata i ubijanje naših građana."

Kremlj za eskalaciju krivi NATO

Kremlj za eskalaciju "specijalne vojne operacije" u rat, koji sada traje petu godinu, optužuje Zapad. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da sukob ne bi dosegao sadašnje razmjere bez pomoći NATO-a. Ustvrdio je da "iza Kijeva stoje Berlin, Pariz, Haag, Oslo i, nažalost, Washington".

Zapadna pomoć i ruski gubici

Prema podacima Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela, Sjedinjene Američke Države su od početka invazije 2022. do siječnja 2026. Ukrajini poslale 114.6 milijardi eura pomoći, a europske zemlje pridonijele su s 270 milijardi eura.

Zapadni saveznici Ukrajini pružaju i obavještajnu potporu. Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona navodi da su do lipnja 2026. ruski gubici na bojištu dosegli 1.4 milijuna ljudi, od čega je 450.000 poginulih.

Putin tvrdi da Rusija nije započela rat

Ruska invazija pretvorila je brojne gradove na jugu i istoku Ukrajine u ruševine, a u Donbasu nedostaju osnovne potrepštine, uključujući pitku vodu. Unatoč tome, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u nedjelju da Rusija "nije započela nikakav rat", nego je samo odgovorila na neprijateljstva koja je "pokrenuo kijevski režim uz potporu Zapada". Ustvrdio je da s ruske strane "nije bilo agresije".

U nedjelju rano ujutro ruske su snage pokrenule opsežan napad dronovima i balističkim projektilima na Ukrajinu. Pogođeno je više gradova i civilna pomorska infrastruktura. U Kijevu su krhotine i izravni pogoci izazvali požare u četvrtima Desnjanski, Ševčenkivski i Solomjanski.

Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je da su krhotine pogodile stambenu zgradu od 18 katova i izazvale požar na 7. i 8. katu, ali da u glavnom gradu nije bilo žrtava. Istovremeno, u napadu na Krivij Rih pogođen je trgovački centar, što je izazvalo veliki požar.

Na Crnom moru su 25. srpnja ruski dronovi dvaput pogodili civilni teretni brod pod zastavom Palaua dok je isplovljavao iz luke u regiji Odese s 2800 tona kukuruza.