PODACI Porezne uprave za srpanj pokazuju nastavak rasta fiskalizirane potrošnje, no nominalne iznose treba tumačiti oprezno. Veći iznos računa ne znači nužno da su građani i turisti kupili više robe i usluga jer dio rasta proizlazi iz viših cijena.

Zato je za procjenu stvarnog kretanja potrošnje potrebno izbaciti učinak inflacije. Kada se nominalni podaci prilagode rastu cijena, vidljivo je da je realni rast osjetno slabiji, a u pojedinim razdobljima i djelatnostima potrošnja stagnira ili pada.

Nominalni rast može velikim dijelom biti posljedica poskupljenja

Prema podacima Porezne uprave o fiskaliziranoj potrošnji, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića te sektor smještaja u Hrvatskoj bilježe izražen rast tijekom ljetnih mjeseci, s jasnim sezonskim skokom prema srpnju. Kumulativna promjena u odnosu na prethodno razdoblje pozitivna je, a rast je vidljiv i u mjesečnom prikazu.

U djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića fiskalizirani promet u srpnju dosegnuo je 891 milijun eura nominalno, odnosno 860 milijuna eura kada se iznos prilagodi inflaciji. U istom mjesecu prošle godine promet je iznosio 802 milijuna eura. To znači da je nominalna vrijednost računa porasla za oko 11 posto, dok je realni rast, nakon uklanjanja učinka viših cijena, iznosio oko 7 posto.

Kumulativno, od početka godine do kraja srpnja, promet u ugostiteljstvu bio je 11 posto veći nominalno nego u istom razdoblju prošle godine. Nakon korekcije za inflaciju realni rast iznosio je 6,5 posto. Drugim riječima, gosti i građani jesu trošili više nego lani, ali razlika nije onoliko velika koliko sugeriraju nominalni iznosi jer dio rasta proizlazi iz viših cijena hrane i pića.

Smještaj

Rezultati po županijama izrazito su neujednačeni. Dok pojedine županije bilježe realni rast fiskaliziranog prometa u smještaju veći od 30 posto, druge imaju dvoznamenkasti pad. Većina jadranskih županija ostvarila je umjeren rast, no ni na obali rezultati nisu jednaki. U pojedinim županijama promet je porastao za nekoliko posto, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježen blagi realni pad od 0,6 posto.

Ekstremne rezultate u pojedinim županijama potrebno je tumačiti oprezno jer mogu biti posljedica niske usporedne baze, promjena u obuhvatu ili lokalnih posebnosti, a ne nužno dramatične promjene ukupne turističke aktivnosti.

U srpnju je fiskalizirani promet u djelatnosti smještaja dosegnuo 691 milijun eura nominalno, dok je u istom mjesecu prošle godine iznosio 630 milijuna eura. To je nominalni rast od 9,7 posto. Kada se ukloni utjecaj inflacije, ovogodišnji promet iznosi 667 milijuna eura, što znači da je realno bio 5,9 posto veći nego u srpnju lani. Dakle, gosti su za smještaj ostavili gotovo deset posto više novca, ali je stvarni rast potrošnje bio bliži šest posto.

Je li srpanj uspješniji od lanjskog?

Podaci pokazuju da je fiskalizirani promet u srpnju bio veći nego lani i u ugostiteljstvu i u smještaju, čak i nakon korekcije za inflaciju. Ipak, realni rast bio je osjetno slabiji od nominalnog, a rezultati se znatno razlikuju među djelatnostima i županijama.

Zato se može zaključiti da je srpanj bio bolji od prošlogodišnjeg prema promatranim pokazateljima, ali ne i da je sezona bila dramatično ili neupitno uspješnija. Podaci Porezne uprave trenutačno su najvjerodostojniji javno dostupni pokazatelj fiskalizirane potrošnje, no ne obuhvaćaju sve elemente turističkog rezultata. Važna je i metodološka promjena: izvještavanje Porezne uprave od ove godine uključuje plaćanja transakcijskim računom. Kako bi podaci bili usporedivi s prethodnom godinom, ta su plaćanja u ovoj analizi isključena.

Zaključak je stoga oprezan: nominalna potrošnja raste, ali je nakon uračunavanja inflacije slika znatno umjerenija. Podaci pokazuju sezonski rast i velike regionalne razlike, ali ne potvrđuju nedvojbeno da je ovogodišnji srpanj bio znatno uspješniji.

*Grafikone donosimo u suradnji sa stranicom Pokazatelji.hr. Izvor podataka Porezna uprava