TEKTONSKI rasjed koji prolazi ispod Jadranskog mora, osim što gradi nove dalmatinske otoke i uzdiže dinarske planine, u budućnosti je potencijalni okidač pogubnog tsunamija. Američki stručni časopis Geology objavio je članak o istraživanju američkih i hrvatskih stručnjaka rasjeda koji se pruža od područja sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini Visa, prema sjeverozapadu, najmanje 200 kilometara ispod morskog dna.

Zabluda o mirnom Jadranskom moru

Još nedavno, geolozi su bili uvjereni da su se dalmatinski otoci i dinarske planine prestali uzdizati iz mora još prije 20 ili 30 milijuna godina. Jadranski rasjed zajednički su istraživali hrvatski i američki geolozi, a po riječima glavnog istraživača prof. Richarda Bennetta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu, rasjed nastaje na dijelu gdje prednji rub Euroazijske ploče nasjeda i kliže preko bivšeg dijela Afričke ploče, koji se naziva Južnojadranska mikroploča. "To je područje sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine", kazao je Bennett.

Italija će se spojiti sa Hrvatskom

Bennet i njegovi kolege utvrdili su da se "peta" Apeninskog poluotoka približava hrvatskoj obali brzinom od 4 milimetra godišnje. Za usporedbu, pomicanja na poznatom rasjedu St. Andreas u Kaliforniji su i 10 puta brža. Uz tempo pomicanja od 4 milimetra godišnje, odnosno 4,5 kilometra kroz milijun godina, talijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 milijuna godina.

"Regija duž podmorskog rasjeda nema dokaza o potresu velike magnitude u posljednjih 2.000 godina. Međutim, ako je rasjed takvog tipa da se može naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo načiniti izračune za tsunami", rekao je Bennett te nadodao da se "to posebice odnosi na južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju".

Novootkriveni rasjed na svom najjužnijem kraju povezan je sa seizmički aktivnim područjem na jugu što je najvjerojatnije bio uzrok velikih potresa u Dubrovniku 1667. godine i Crnoj Gori 1979. gdje je izmjeren udar od 7,1 stupnja po Richteru.

Istraživački tim u službi tehnologije

Autori članka u časopisu Geology su Benett i njegovi kolege sa Sveučilišta Arizona Sigrun Hreinsdottir i Goran Buble, Tomislav Bašić sa Zagrebačkog sveučilišta, Željko Bačić i Marijan Marjanović iz Hrvatske geodetske uprave, te tri stručnjaka sa Sveučilišta Washington u Seattleu.

Kod istraživanja je primijenjena metoda GPS lociranja, gdje se GPS jedinice s antenama postave na planine i onda se mjeri njihovo kretanje. Nedavna tehnološka poboljšanja omogućila su bilježenje vrlo malih pomaka na Zemlji.

"U Hrvatskoj smo mogli razlučiti kretanje na razini od oko jednog milimetra godišnje", kazao je Bennett. Glavni istraživač Bennett najavio je postavljanje novih antena kako bi se saznalo što više o trenutnim kretanjima u regiji, ali i onima koje je rasjed imao proteklih 40 milijuna godina.

"Želimo vidjeti da li rasjed slobodno kliže ili akumulira naprezanje, zbog čega u budućnosti može proizvesti veliki potres", zaključuje prof. Richard Bennett. Dodatne informacije trebaju pomoći kod ocjenjivanja potencijala za potrese u regiji.

V.M.