PREMA saborskim dokumentima koje posjeduje Index, a koji datiraju iz svibnja 2008. godine, odnosno iz vremena kada je raspravljano o Prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, koji je naposljetku i izglasan u Saboru, sasvim je razvidno kako izračun minimalne plaće Državnog zavoda za statistiku koji je donesen prošli tjedan uz blagoslov potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, nije točan.

Naime, tada je zakonodavac, a riječ je državnoj tajnici Veri Babić iz Ministarstva gospodarstva, objašnjavao saborskim zastupnicima kako dvojbe nema. Prema toj formuli, koju je tada prezentirao Polančec i njegovo ministarstvo, minimalac je trebao biti 3.013,07 kuna, a ne 2.814 kuna kako je krajem tjedna izračunao Državni zavod.

Pretpostavlja se kako je korisnika minimalne plaće oko 70 tisuća, pa je sasvim jasno kako se ovakvim izračunom, koji nije po Zakonu, zamračilo oko 14 milijuna kuna mjesečno. Naravno, tim izgubljenim milijunima Vlada direktno pogoduje poslodavcima, a na štetu socijalno najugroženijih Hrvata.

> Minimalna plaća, novo žarište sukoba sindikata i Vlade

> Nije greška: Ministar Polančec "blagoslovio" smanjenje minimalne plaće!

> Najavljeno - učinjeno: Minimalna plaća smanjena za 200 kuna!

Naime, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor često ističe kako se izračun može dvojako shvatiti, a iste izjave dolaze iz Vlade, no prije godinu dana za Veru Babić, državnu tajnicu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva nikakvih dvojbi nije bilo! Kao ni za ostatak Vlade.

"Udio plaće uvećavao bi se za postotak realnog porasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini prema koeficijentu koji se dobije zapravo množenjem udjela s postotkom realnog rasta dijeljenog sa 100 i na taj način bi se postupno osigurao rast udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći jer je cilj Europske unije negdje najmanje 50 do 60 posto udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći", govorila je u svibnju državna tajnica Babić koja je i danas u uredu ministra Polančeca.

Odnosno tako se govorilo prije godinu dana, dok danas vrijede sasvim drugi izračuni. Naime umjesto "formule" : 39% + 39 x realan rast BDP/100 x prosječna plaća prethodne godine, Državni zavod za statistiku držao se izračuna 2.747 : 7.544 = 36,4 posto, 0,364 x 102,4 = 37,3 posto, 7.544 x 0,373 da bi došao do 2.814 kuna umjesto 3.013,07 kuna.

Postavljeno precizno pitanje: Što ako?

Štoviše, da ne bi dolazilo do ovakvih zabuna, u saborskoj raspravi, zakonodavcu, u ovom slučaju državnoj tajnici, postavljeno je vrlo jasno pitanje, koje je danas predmet spora:

"Hoće li se ubuduće ovih 39 posto udjela minimalne plaće u prosječnoj povećavati za realni rast bruto društvenog proizvoda, recimo veljače, gdje je službeni realni rast BDP-a 3.7 posto ili će se 39 množiti sa 3.7 posto", pitao je u saborskoj raspravi 21. svibnja 2008. godine nezavisni zastupnik Dragutin Lesar.

U završnom čitanju zakona, 27, svibnja, Polančecovi ljudi u Saboru objašnjavali su kako nema potrebe za amandmanima, da je sve jasno i da nema potrebe za ikakvim dvojbama.

2008. godina - Sve je jasno!

"Jasno je da se rast minimalne plaće, dakle, riječ je o rastu udjela minimalne plaće, rastu udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći i jasno je da je riječ o koeficijentu koji se dobije u odnosu na, kojim se povećava onda iznos minimalne plaće", govorila je prije godinu dana državna tajnica Babić.

Danas godinu dana kasnije, Vlada se trudi dokazati kako su u pravu, te da je Zakon dvojben. Štoviše dio medija pokušava prikazati kako su socijalni partneri donijeli s Vladom dvojben zakon, a salvi kritika prema sindikatima, a u obranu 200 "ukradenih" kuna, krenuli su i poslodavci odnosno Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

2009. godina - Nije jasno, ajmo pregovarati

"Tijekom rasprave prije donošenja zakona upozoravali smo na svu štetnost odredbi neselektivnog pristupa koji je u konačnici pretočen u ovom zakonu. Međutim, nakon što je zakon donesen, njegove se odredbe moraju primjenjivati dosljedno", stoji u priopćenju HUP-a, no prema saborskim transkriptima nikakvih dvojbi zapravo nema. Osim da je već tada Polančecovo ministarstvo možda lovilo u mutnom.

Štoviše, potpredsjednica Jadranka Kosor i dalje inzistira na tome kako je Zakon dvojben te unatoč jasnog zakona najavljuje pregovore sa socijalnim partnerima za tjedan dana! Zašto?

Ilko Ćimić
Foto: Damjan Tadić (Cropix)