Tekst. Ilko Ćimić
Foto: Andrej Švoger (Cropix)

NOVIM haračem na Hrvate, kojega u Banskim dvorima već nazivaju "kriznim nametom", Vlada Jadranke Kosor neće samo oporezivati plaće i mirovine zaposlenih u privatnom, javnom i državnom sektoru, nego će se oporezivati i sva primanja veća od tri tisuće kuna, doznaje Index. Riječ je o neto, a ne bruto iznosima.

> Umjesto osam, Vlada će nam uzeti od plaće pet posto!

> Harač na Hrvate: "Kosor nas ovim potezom nije bacila na koljena, nego na guzicu"

> Krizni namet: Država je bankrotirala, odriješite kesu!

> Sever napušta pregovore: Nemam legitimitet pregovarati u ime svih Hrvata

Vlada će, prema zamisli premijerke, od Hrvata zapravo uzimati sredstva izravno iz novčanika, odnosno od neto iznosa. To, međutim, neće dodatno opteretiti poslodavce.

Plaćamo sve njihove greške

To konkretno znači da ukoliko u jednom mjesecu zaradite 3500 kuna, Vlada će vam izravno od tog iznosa uzeti 25 kuna, ako stopa oporezivanja ostane pet posto! Naime, oporezivo je 500 kuna, iako nije isključeno da bi Vlada možda mogla oporezivati i cijeli iznos.

Špekulira se kako bi Vlada ovim nametom mogla zaraditi oko dvije milijarde kune, što je još uvijek vrlo daleko od krpanja proračunske rupe od 14 milijardi kuna.

Navodno Vlada drži na stolu ponudu, odnosno nudi 5 posto poreza, ali u tom slučaju  građanima se ne bi isplaćivali božićnica i regres. Ukoliko pristanu na harač od 6 posto božićnica i regres bi se isplatili.

Također, na današnjem se sastanku moglo čuti da će se oporezivati i prihodi od dividendi, koja će također potpasti pod novi zakon.

Navodno je "udar na dividende" digao na noge gospodarstvenike koji smatraju da će Vlada dodatno opteretiti ionako opterećenu burzu.

Prekinuti pregovori

Također, Kosor je na sastanku s predstavnicima sindikata posebno naglasila da će se i dalje nastaviti s rezovima u državnoj potrošnji te da će se rezati davanja Crkvi, kao i pomoć Hrvatima u BiH.

Naglasimo kako su pregovori Vlade, sindikata i poslodavaca prekinuti večeras oko 19 sati jer je Vlada uporno odbijala zahtjeve sindikata da se stopa poreza ne odnosi na sve jednako, nego da više oporezuju one s većim plaćama, a da se maksimalno zaštite oni s manjim.