Tekst: S.C.H.
Foto: Ilustracija

NA PRIVREDNOM sudu u Beogradu započeo je proces pokrenut na temelju tužbe kojom hrvatska naftna kompanija Ina od Srbije traži povrat imovine oduzete početkom 90-ih godina i naknadu štete, a vrijednost procesa procijenjena je na oko 200 milijuna eura.

Prvo je ročište u ovom postupku održano u utorak, no obje su se strane složile da se početak procesa odgodi do 31. svibnja ove godine kako bi zastupnici imali dovoljno vremena proučiti spise i pripremiti se za postupak.

Beopetrol prodan ruskom Lukoilu zajedno s Ininim benzinskim crpkama

Kako prenosi beogradski list Danas, riječ je o slučaju – u izvještaju ga se naziva "kontroverznim" - nastalom raspadom Jugoslavije i prekidom međudržavnih odnosa Hrvatske i Srbije, kada je srpska kompanija Beopetrol jednostranom odlukom preuzela benzinske pumpe i ostalu imovinu koju je Ina imala na teritoriju Srbije i koju smatra svojim vlasništvom, da bi kasnije u procesu privatizacije Beopetrol bio prodan ruskom Lukoilu.

Ministar privatizacije u Vladi Srbije Aleksandar Vlahović u nekoliko je navrata izjavljivao da je prodaja Beopetrola Lukoilu izvršena transparentno i sa punim vlasničkim pravima srpske tvrtke, a Lukoil je, prema pisanju srpskih medija, prilikom kupovine u ugovor unio svojevrsnu zaštitnu klauzulu prema kojoj je za sve eventualne sporove odgovorna isključivo srpska strana.

Srpska je strana u postupak ušla s argumentom da su Inine benzinske crpke prije razdruživanja bile društveno vlasništvo, što znači da Ina nije bila njihov vlasnik već samo korisnik. Srbija se poziva i na zakonske propise koji su vrijedili na dan 31. prosinca 1990., a koji su dozvoljavali da se dio jednog poduzeća izdvoji ako su ispunjena tri uvjeta, odnosno ako je riječ o dijelu poduzeća koji je zaokružena, samostalna poslovna cjelina, ako je načinjen bilans podjele u kojem se precizno utvrđuju činjenice prema kojima će izdvojena cjelina biti sposobna vratiti uložena društvena sredstva, te da su radnici na referendumu donijeli odluku o odvajanju od matičnog poduzeća. Srbija tvrdi da su ti uvjeti bili ispunjeni te da je Ina u Srbiji u vrijeme raskida državnopravnih veza između dvije zemlje bila samostalno poduzeće. Srbija tvrdi kako bi stvari bile posve drugačije da su Inine benzinske crpke u toj zemlji bile direktno povezane s distributivnim centrom kompanije u Zagrebu i da nisu u svom radu bile posebno upravljački organizirane. Ina bi u tim slučaju eventualno imala pravo tražiti isplatu duga Beopetrola.

Beopetrol je bio nelegitimna tvrtka
 
S druge strane, Ina tvrdi da je Ina-Trgovina u Srbiji postala jedinstveno pouzeće 27. prosinca 1989. godine s poslovnim jedinicama koje nisu imale svojstva pravne osobe. Osnivanjem Javnog poduzeća Ina 10. listopada 1990. nije izvršena podjela poduzeća, već su u njegov sastav ušle INA-Trgovina s poslovnim jedinicama Beograd, Novi Sad i Priština. List se potom poziva na pisanje hrvatskih medija, koji tvrde da je suprotno svim tada važećim propisima, INA-Beograd kao društveno poduzeće registrirano 7. listopada 1990. godine i da je zato Beopetrol bio nelegitimna firma.
 
Ina je 2001. podnijela još jednu tužbu protiv Beopetrola i srpske vlade, optužujući ih za gubitak 91.649.459 dolara dobiti zbog nemogućnosti da koristi svoje benzinske crpke na teritoriji Srbije, no sud u Srbiji se do sada nije bavio tom tužbom. Još 2003. najavljivano je da će se Ina zbog toga slučaja obratiti i međunarodnom sudu u Strasbourgu.