Foto: Hrvatski laburisti

GLAS svakog hrvatskog građanina ne vrijedi jednako. Neki su ravnopravni, a neki ravnopravniji, ovisno o tome gdje žive. Upozorava na to Nikola Vuljanić, potpredsjednik Hrvatskih laburista, koji je na službenim stranicama stranke iznio prijedlog izmjene Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor čime bi se omogućile poštenije izborne jedinice.

Dvije su osnovne činjenice koje treba imati na umu prilikom izmjene propisa, upozorava Vuljanić. Kao prvo, besmisleno je održavati "ravnopravnost" i jednaku veličinu izbornih jedinica po broju birača. "Ravnopravni moraju biti građani, a ne izborne jedinice", kaže potpredsjednik laburista koji tvrdi da se zakon mora tako ustrojiti da se njime omogući da se na svakom mjestu u Hrvatskoj za isti broj glasova dobije saborski mandat.

Šest izbornih jedinica za 140 zastupnika

Druga bitna stvar na koju laburisti upozoravaju jest da izborne jedinice moraju imati unutarnju geografsku, ekonomsku, povijesnu i inu logiku. "Kad već imamo županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave, obvezni smo ih poštivati i nema nikakvog rezona da ih se cijepa. Posebno to nema smisla u slučaju Grada Zagreba, koji je jedinici glavni grad u Europi u izborima razbijen na više izbornih jedinica (to je za Miloševića bio i Beograd, ali više nije, i oni su došli pameti)", poručuje Vuljanić.

Potpredsjednik laburista tvrdi da se izborne jedinice mogu jednostavno složiti poštivajući ova načela, a kao dokaz je priložio i kartu Hrvatske u kojoj, prema njegovoj viziji, ima šest izbornih jedinica: 1) Grad Zagreb, 2) Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija, 3) Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, 4) Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Virovitičko podravska županija, 5) Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija, 6) Istarska, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Zadarska županija.

Sustav se ne može mijenjati godinu dana prije izbora

S obzirom da prva i šesta izborna jedinica imaju najviše stanovnika, u njima bi se biralo po 25 zastupnika za Sabor. Treća izborna jedinica davala bi 24 zastupnika, a četvrta i peta izborna jedinica po 23 zastupnika. Najmanje zastupnika, ukupno 20, biralo bi se u drugoj izbornoj jedinici. Time bi za jedan saborski mandat (u slučaju stopostotne izlaznosti na izbore) bilo potrebno 29.178 glasova.

"Ovakvim bi se prijedlogom postiglo više stvari, a između ostalog i ispunili zahtjevi Ustavnog suda o jednakoj težini glasova građana u svim izbornim jedinicama", tvrdi Vuljanić, te dodaje da se do pravednog izbornog sustava može doći malim promjenama u Zakonu i primjenom logike i pravde. Samo je potrebna politička volja da se kvalitetne promjene provedu.

"Jasno ovo je samo tehnički dio izbornog sustava koji se tiče izbornih jedinica. Izborni sustav ne može se mijenjati godinu dana prije izbora (što je dobra odredba) i o njemu treba razgovarati poslije izbora. Ako pobjednik bude spreman razgovarati. Dosad nije bio niti jednom prilikom. Ali, vremena se mijenjaju", zaključuje Vuljanić.