Foto: Ilustracija

IAKO je najgora recesija prošla, Hrvatska tek treba vidjeti naznake održivog gospodarskog oporavka, stoji, među ostalim, u zaključnoj izjavi Misije MMF-a koja je od 5. do 16. svibnja boravila u Hrvatskoj u redovnim konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a.

"Stanje na financijskim tržištima od vrhunca se krize stabiliziralo, ali domaća se potražnja nastavila smanjivati tijekom cijele 2010., pokazatelji proizvodnje nisu se poboljšali, tržišta rada su u dubokoj krizi, a povjerenje je na niskoj razini. Zbog uske izvozne baze i slabe konkurentnosti, Hrvatska nije mogla u potpunosti iskoristiti oporavak rasta u zemljama trgovinskim partnerima, pa se BDP smanjio u 2010. Oporavak Hrvatske stoga zaostaje za oporavkom novih država članica Europske unije", ističe se u zaključcima čiji je prijevod objavila Hrvatska narodna banka na svojim službenim internetskim stranicama.

Prema zaključcima MMF-a, dugoročne poteškoće umanjuju gospodarske izglede Hrvatske, a srednjoročni su izgledi za rast slabi zbog duboko ukorijenjenih strukturnih rigidnosti i problema s konkurentnošću. MMF upozorava kako su ranjivosti hrvatskog gospodarstva velike te da fiskalni manjak i javni dug rastu.

Plaće u Hrvatskoj previsoke

Ono što hitno treba napraviti, drži Misija MMF-a, jest  hitno provesti konzistentan skup makroekonomskih i strukturnih politika te politika financijskog sektora kako bi se osigurao održiv rast. Kako bi se riješili problemi s konkurentnošću, treba dati prioritet strukturnim politikama i fiskalnoj konsolidaciji, navode.

Strukturne reforme na područjima tržišta rada, javne uprave i troškova poslovanja potrebne su kako bi se omogućilo fleksibilnije određivanje plaća, unaprijedilo poslovno okružje i povećala uloga privatnoga sektora u gospodarstvu, smatra Misija MMF-a.

"Razine plaća u Hrvatskoj, koje su visoke kako u usporedbi s razinom dohodaka tako i u usporedbi s razinom produktivnosti, treba korigirati naniže kako bi se omogućila interna prilagodba s obzirom na to da je tečajni režim stabilan", upozoravaju.

Navode također kako fiskalna politika treba spriječiti daljnje povećanje manjka u 2011. određivanjem dodatnih rezova u potrošnji i, u srednjoročnom razdoblju, poništiti rast javnog duga te stvoriti prostor djelovanja politike u cilju makroekonomskog upravljanja provodeći konsolidaciju zasnovanu na rashodima.

"Stopa inflacije u 2011. porast će na 3,25 posto zbog povećanja cijena hrane i robe"

Iz MMF-a kažu kako se očekuje da će oporavak biti spor, a srednjoročni izgledi za rast slabi.

Nakon smanjenja BDP-a od 1,25 posto u 2010., članovi misije predviđaju umjeren oporavak od 1 posto u 2011., uglavnom potaknut inozemnom potražnjom. Daljnje razduživanje stanovništva, nesklonost banaka prema riziku, slabo povjerenje i visoka stopa nezaposlenosti vjerojatno će ograničiti rast domaće potražnje. Predviđa se da će stopa inflacije u 2011. porasti na 3,25 posto zbog povećanja cijena hrane i robe. Očekuje se da će se manjak na tekućem računu platne bilance, koji se posljednjih nekoliko godina znatno smanjio, ponešto povećati na oko 2,25 posto BDP-a u 2011., ponajviše zbog rastućih uvoznih troškova. Potrebe za inozemnim financiranjem premašit će 30 posto BDP-a. Predviđa se da će u srednjoročnom razdoblju, bez korektivnih mjera, stopa rasta BDP-a do 2015. postupno dosegnuti 3 posto jer će niska razina povjerenja ograničiti kapitalne priljeve, a slaba konkurentnost održavati doprinose inozemnog sektora niskima.

U izgledima prevladavaju negativni rizici, kratkoročno oni proizlaze iz visokih cijena robe i zaraze iz "perifernih" zemalja eurozone.

"Pozitivni rizici uključuju snažniji globalni rast i uspješno privlačenje zanimanja ulagača za infrastrukturne projekte koje je Vlada nedavno najavila. U srednjoročnom razdoblju, pristupanje EU pruža mogućnosti za veće priljeve i rast, ali bi zahtijevalo dodatne napore na povećanju kapaciteta apsorpcije", smatraju u MMF-u.

Misija ocjenjuje da se fiskalna pozicija Hrvatske pogoršala 2010.

Kako bi se riješili strukturni problemi, Vlada je početkom prošle godine donijela Program gospodarskog oporavka (PGO), sveobuhvatan paket reformi. "Mjere koje PGO sadrži bile su namijenjene rješavanju potreba za ključnim reformama, i u nekim je najvažnijim područjima postignut napredak", kažu iz MMF-a.

"Članovi Misije pozivaju na odlučnu provedbu preostalih ključnih reformi. Prioritet bi trebalo dati: (a) promjenama zakona o radu kako bi se ostvarili uvjeti za konkurentnije određivanje plaća; i (b) smanjenju veličine javne uprave. Ostale presudne mjere uključuju: (a poboljšanje poslovnog okružja smanjenjem ulaznih i izlaznih troškova i neporeznih davanja; i (b) dovršavanje
privatizacije tvrtki s većinskim i manjinskim državnim udjelima. S obzirom na politiku relativno stabilnog tečaja, te su reforme nužne kako bi se domaće plaće i cijene uskladile s konkurentnijim razinama. Članovi Misije priznaju da je provođenje tih reformi zahtjevno, ali smatraju ih prijeko potrebnima za ostvarenje maksimalne koristi od pristupanja EU", stoji u zaključku Misije.

Misija ocjenjuje da se fiskalna pozicija Hrvatske pogoršala 2010. te poziva na provedbu dodatnih mjera kojima bi se spriječilo povećanje manjka u 2011.

Ciljani manjak proračuna opće države za 2011. jest 5 posto BDP-a, no, uz sadašnje politike, projekcije članova Misije ukazuju da će on dosegnuti 5,75 posto, a javni dug 47 posto BDP-a (uključujući preuzeti dug brodogradilišta).

Preporučuju da se ukupni proračunski manjak (ne računajući dugove brodogradilišta) u odnosu na BDP zadrži na razini iz 2010. S tim u vezi ohrabruje to što su hrvatske vlasti donijele određene pričuvne mjere, a iz Misije "pozivaju vlasti da se odupru svim pritiscima na povećanje rashoda u predizbornom razdoblju".

"Devizne rezerve likvidnosti gospodarstva treba očuvati"

Također, pozdravljaju donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i preporučuju konsolidaciju zasnovanu na rashodima kako bi se do 2016. postigla ciklički uravnotežena fiskalna pozicija.

Iz MMF upozoravaju da devizne rezerve likvidnosti gospodarstva treba očuvati, da HNB treba težiti postupnom jačanju međunarodnih pričuva kako bi se suzbili rizici koji
proizlaze iz vanjskih ranjivosti.

Vezano za bankarski sektor ističu kako je on relativno dobro podnio recesiju te kako bi financijsku stabilnost sustava trebalo nastaviti štititi snažnim propisima i nadzorom.

Uvođenje bilo kakvih dodatnih poreza na banke trebalo bi biti provedeno u koordinaciji s EU i pažljivo osmišljeno kako se ne bi potaknuli kapitalni odljevi. Članovi Misije uviđaju da Vlada trenutačno ne razmatra uvođenje poreza na banke, ali povremeno spominjanje takvog poreza unosi neizvjesnost u poslovno okružje bankarskog sektora, stoji u zaključnoj izjavi Misije MMF-a.