Foto: Shutterstock

NA PRETRAGE i operativne zahvate u KBC-u Zagreb čeka gotovo 40 tisuća pacijenata, pa je poslijepodnevni rad srijedom i subotom u toj najvećoj hrvatskoj bolnici prije dva tjedna uveden za sve dijagnostičke pretrage i operativne zahvate, umjesto za deset kao što je predviđeno „Programom plus“.

Na taj način se do ljeta planira tjedno zbrinjavati između 300 i 600 pacijenata, rekao je Hini sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb Hrvoje Vrčić.

KBC Zagreb jedna je od 33 bolnice uključene u „Program plus“ Ministarstva zdravlja, čiji je cilj skraćivanje listi čekanja za deset medicinskih postupaka za koje se najduže čeka kroz dodatni rad dva dana u tjednu u poslijepodnevnim satima.

Vrčić navodi da je u prvom tjednu u KBC-u Zagreb zbrinuto 167 pacijenata s liste čekanja koji su telefonom pozivani na pregled ili operaciju , dok se u drugom tjednu taj broj povećao na više od 300.

U program uključeno stotine liječnika i medicinskog osoblja

U program je uključeno stotinu liječnika i isto toliko medicinskih sestara, te radiološki inženjeri i laboratorijski kemičari, koji će biti dodatno plaćeni za smjenski i prekovremeni rad.

„Dosad smo napravili pomake u radiologiji - na CT-u i magnetskoj rezonanci, ultrazvuku srca, dojke i kukova u djece, dopleru karotida, prvom pregledu oftalmologa i otorinolaringologa, gastroenterologiji i kardiologiji. Uskoro kreće pedijatrijski program, odnosno dodatni rad subspecijalista pedijatrijske neurologije, endokrinologije i kardiologije, a povećat će se i broj laboratorijskih pretraga, za koje se pacijenti s liste čekanja već nazivaju", kaže Vrčić .

Od početka provedbe „Programa plus“ tjedno se obavi dvadesetak operacija katarakte (očna mrena) što će, očekuje Vrčić, znatno smanjiti vrlo dugu listu čekanja na taj zahvat, dok ortopedske operacije koljena ili kuka, na koje se čeka i do godine dana, planira smanjiti novom organizacijom rada.

"Ortopedske operacije ne mogu se raditi srijedom i subotom poslijepodne već pripremamo novu organizacija rada u Klinici za ortopediju kako bi se liste čekanja ponovno dovele na razinu iz 2012., kada se na operaciju kuka čekalo 60 dana, a za operaciju koljena 45 dana", ističe sanacijski upravitelje KBC-a Zagreb.

Smanjenju listi čekanja trebalo bi doprinijeti i uvođenje jednodnevne kirurgije u ginekologiji, estetskoj kirurgiji i kod operacija hernije.

Od 15. ožujka, prije nego što istekne ugovor s privatnom tvrtkom Medikol, u drugoj bi smjeni trebao početi raditi PET-CT, budući da je Ministarstvo zdravlja odobrilo zapošljavanje jednog specijaliste radiologa i četiri radiološka inženjera kako bi se oformio tim.

Pacijenti se mogu naručiti u više bolnica

Skupi uređaji bi, po Vrčićevim riječima, moli raditi i dulje od 16 sati dnevno, uz dodatno zapošljavanje medicinskog kadra.

"S obzirom da ne postoji jedinstvena lista čekanja, pacijenti se mogu naručiti u više bolnica. Iskustva pokazuje da, na neke pretrage ne dođe i 30 posto pacijenata, dok nalaze ne podigne njih između 20 i 25 posto“.

Zbog toga je pretraga magnetskom rezonancom, na koju se u siječnju čekalo čak 154 dana, zapravo puno dostupnija, tvrdi Vrčić.

Sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb pozdravlja napore za smanjenjem lista čekanja i omogućavanjem dostupnije zdravstvene zaštitem, no dugoročno je nužno povećati učinak medicinskog kadra tijekom redovnog radnog vremena.

"Ne možemo biti profitna ustanova, no cilj nam je da budemo malo iznad nule"

S obzirom na izlazak HZZO-a iz državne riznice i novi model plaćanja prema izvršenoj usluzi, po kojem će ustanova koja radi više raspolagati s većim financijskim prilivom, djelatnicima KBC-a je, kaže Vrčić, u interesu da fakturiraju što više usluga.

„Mi smo nacionalna i sveučilišna bolnica i ne možemo biti profitna ustanova, no cilj nam je da budemo malo iznad nule. Kada ćemo to postići ne znam, ali nastojat ćemo svakog mjeseca unaprijediti rad i uspješno fakturiranje“, poručuje Vrčić