Komentar: Aleksandar Musić demontira HDZ-ov ekonomski program

Foto: Index, Hina
HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA nekoliko nas je mjeseci vabila obećanjem o svom novom, state of the art gospodarskom programu. Iako iza njega stoji vrckavi gospodin karakteristične bijele bradice, kultni Hans-Werner Sinn, i ugledni njemački IFO institut – mnogi su se s vremenom pobojali da programa u biti nema, da se radi o Svetom Gralu kojim Karamarkovi emisari u dnevnopolitičkim emisijama plaše Milanovićeve emisare. Programa, ipak, ima! Nekakvog.
I dok se SDP ni ne trudi nastupiti s nekim programom, tj. program je šaka o stol, 'Hrvatska! Hrvatska!' i Lalovac koji prijeti bjelosvjetskim austrijskim bankarima koji u svojim kožnim foteljama za prijetnju nekog istočnoeuropskog optimista neće ni čuti, HDZ u šire mase stidljivo pušta... nešto.
Odmah valja reći da su obje stranke u kampanji, nijedna nema luksuz otkrivanja istinskih poslijeizbornih karti. Nije ovo Britanija, gdje obećanjem asketskijeg ponašanja u domeni ekonomije (u prijevodu: rezanja privilegija neproduktivnim dijelovima društva) možete dobiti izbore. Ovdje se glasa primarno interesno (sisači proračuna, pa puta n, po članu obitelji ) i društveno-ideološki (traume koje su nanijeli 'klerofašisti' ili 'komunjare', a koje se prenose s koljena na koljeno).
Stoga pročešljati program u ovom trenutku ne znači 'raskrinkati' ili 'ojačati' neku političku stranku, ta armije interesnih glasača će, neovisno o ičemu, s nježnim smiješkom na licu izglasati svoja primanja kada kucne čas.
To je potrebno učiniti radi društvene higijene. Ne radi se ovdje o tomu tko će osvojiti vlast, nego o tome hoće li se naša mala Hrvatska raspasti, ili će kano srna ranjena hroptati još neko vrijeme. Ulog je sve. Tko god dolazi u poziciju zatječe najkritičniju situaciju otkad je neovisne države.
Pri čitanju obrisa HDZ-ova programa valja zadržati razinu. Jer, ima nemalo kolumnista, komentatora i javnih persona koje imaju takav odium prema HDZ-u kao takvom, toliko onoga što najbolje opisuje sintagma emotional baggage, da će svaki istup te stranke dočekati na nož. Da Karamarko nastupi s ultralijevim ekonomskim programom, obeća sve i svašta, paradno se okomi na tajkune kao Vučić u Srbiji, rekli bi da je lažni prorok i šaptač masama. Da se pak natječe s nekim ultrakapitalističkim, civilizacijskim ekonomskim programom, rekli bi da je socijalni kasapin, da nosi novu 'pretvorbu i privatizaciju'. U isto vrijeme, tu je i brigada onih nekad odbačenih, bilo od kancelara Sanadera, bilo od potkralja Milanovića, koji se trenutnom pretendentu na tron toliko nehumano ulizuju da je to mučno gledati.
Takvo sitnopolitičko patništvo nam ne treba, tek čisti kriteriji i objektivno pero.
Krenimo.
1. Gospodarski rast i razvoj
HDZ najavljuje suzbijanje sive ekonomije i rada na crno kojima Hrvatska, procijenili su, gubi više od 10 milijardi kuna godišnje. Obećavaju i zaštitu domaćeg proizvođača od uvoznog lobija jer hrvatski deficit u robnoj razmjeni iznosi više od 50 milijardi kuna godišnje. Poreznim olakšicama, kreditnim i bespovratnim sredstvima stimulirat će otvaranje i razvoj trgovačkih društava i obrta u manje razvijenim regijama, ruralnom i brdsko-planinskom području te na otocima. Najavljuju u kratkom razdoblju i ukidanje 50-60 parafiskalnih nameta. Pojednostavnit će proceduru i osigurati poduzetnicima brzu i učinkovitu uslugu. Obećavaju smanjivanje broja dozvola potrebnih za gradnju.
Prvo, pa krivo. Siva ekonomija je zadnje utočište hrvatske ekonomije. Baš tako. Ne rade ljudi na crno, sivo ili tirkizno jer im se da, nego zato jer je službena ekonomija nepodnošljiva. Povijest je pokazala da su siromašne i trule države najprotkanije crnim i sivim tržištem, dok one koje dobrim politikama tetoše svoje društvo ne stvaraju kalkulante i prijestupnike. Valja izbaciti iz glave fiksne ideje o birokratskom 'ukazu' koji će nešto stubokom promijeniti. Crno tržište nije bara koja 'krije' 10 milijardi kuna pa vapi za cijevi koja će ju iscrpiti. Moglo bi se dogoditi da se, ukoliko država nagazi, to crno tržište samo pojača, na n načina, pa ćemo onda za 4 godine slušati o 40 milijardi kuna koje se 'tu negdje', no 'gube se'. Ista stvar i s porezom: uprihoditi solidnu količinu poreza nije stvar odluke, nego bogate ekonomije koja stvara dobre apsolutne brojke, nakon kojih oporezivanje i relativno umjerenim stopama u državnu blagajnu donosi puno. Može se malog hrvatskog čovjeka isfiskalizirati do raspada, u svakom će se sljedećem krugu prikupiti sve manje.
Međimurci, Zagorci, Podravci, Gorani, Primorci, Istrani i pučani ekonomski propulzivnijih hrvatskih krajeva su skeptični prema 'stimulaciji nerazvijenih krajeva'. U praksi to uvijek završi redistribucijom na državnoj razini, gdje se nekomu nezasluženo uzima, drugome nezasluženo daje, produbljuje regionalni jaz i unosi turbulencije u kompletno društvo. To je nezdravo. Jugoslavija je 'stimulirala' razne Kninske krajine i Kosova pa se na kraju istimulirala u bankrot. Mlada hrvatska država ima dva desetljeća na snazi razne specijalne prireze, porezne olakšice, kredite za neka svoja područja, pa stvar i dalje tapka na mjestu. Ostaju li te mjere na snazi, intenziviraju li se, ili se u igru uključuje i proračun?
Svaki ukinuti parafiskalni namet je jedan tigrasti komarac na hrvatskom tijelu manje. Svako institucionalno (ne i novčano!) servisiranje poduzetnika je dobrodošlo. Poduzetnik nije božanstvo, niti bi to svatko trebao poduzetnikom biti, no na kraju dana je on taj koji stvara dobro. Ne premijer, ne ministar, ne dvorski intelektualac, nego poduzetnik. Nema li poduzetnika, nema nikoga.
2. Zapošljavanje
Zapošljavanje je glavni cilj HDZ-ova izbornog programa. Najveća oporbena stranka oslanjat će se na novac i programe iz fondova EU kako bi mlade zaposlili i zadržali u Hrvatskoj. Obećavaju školovanje djece u skladu s potrebama tržišta rada. Glavni generator rasta i novog zapošljavanja vide u revitalizaciji poljoprivrede i ruralnog kraja, u neiskorištenim turističkim potencijalima, energetici, održivu razvoju i zaštiti okoliša, inovacijama i digitalizaciji. Obećavaju ukupno 100.000 novih radnih mjesta, od toga 45.000 u poljoprivredi i šumarstvu, 5000 u turizmu, 25.000 nakon reindustrijalizacije Hrvatske i povećanja konkurentnosti izvoza te još 25.000 razvojem informacijsko-komunikacijskog sektora i startup tvrtki. Zapošljavanjem se želi zaustaviti trend iseljavanja mladih ljudi iz Hrvatske.
Drugo, pa krivo. Čovjek mora odmah biti na oprezu kada nabasa na taksativno navođenje brojki. Ekonomija nije decizionizam, nije stroj u koji se utipkaju želje. Licitiranje novim radnim mjestima koja samo što nisu je kod nas na zlu glasu od Račanovih i Pusićkinih legendarnih '400 000 novih radnih mjesta'. Ukoliko je u funkciji kampanje – razumljivo, ukoliko nije – brinimo se.
Školovanje djece u skladu s potrebama tržišta rada? Postojeće ne valja, privatizirano pak nitko ne želi ('nećemo biti neka tamo Amerika'), ostaje samo – vaučerizacija. Je li Hrvatska Demokratska Zajednica za vaučerizaciju hrvatskog obrazovnog sustava? Poradi čega je onda podržala 'prosvjetare' u štrajku?
Ukoliko uistinu je za vaučerski sustav, aplaudiram joj, a ona će pak morati lomiti rentijerske otpore u obrazovnom sustavu.
Fondovi EU? Činjenica je da je ministarstvo maga Grčića bilo nesposobno 'povući' dobar dio sredstava koje je mlada članica Unije imala na raspolaganju, no teško da i ona mogu namiriti svu silu mladih ljudi koja razmišlja o odlasku. Čak i da mogu, mogu na neko vrijeme, nama treba nešto srednjoročno.
Startupi? Održivi razvoj? To su super detalji, no i dalje – detalji. Icing on the cake. To nije i ne može biti jezgro ekonomije. A kamoli da ih se uzima s fiksnom količinom radnih mjesta koju će tobože iznjedriti. Nema održivog razvoja dok nema ikakvog razvoja.
Reindustrijalizacija? 'Bogo moj'. Čuvati se ovoga, dosad smo imali n industrijskih strategija, sve su groteskno propale, a društvu ostali horor-dugovi koje je država navukla na društvo 'štiteći brodogradnju' i slično. Društvo se industrijalizira tako da mu se omogući da diše, pa njegovi članovi sami pokreću i ukrupnjuju industriju, država može dati suptilni push nekim finim politikama. Da može sama kreirati široke klastere održive industrije – ne može. Bombardirani smo fetišizacijom industrije od strane onih koji su sami mahom 'kulturni radnici', a ne ustaju prije dva popodne.
U eri u kojoj živimo je 'industrija' i seoski proizvođač krafni i radnik za CNC strojem i prištavi programer i peradarski mogul sa 400 farmi pilića.
3. Zdravstvo i socijalna pravednost
Posebnu pažnju HDZ posvećuje i zdravstvenoj zaštiti te obećava povećanje novca za neposrednu zdravstvenu zaštitu. Obećava i unapređenje bolničke mreže, gradnju i obnovu bolnica te modernizaciju opreme. Obvezuje se donijeti mjere koje će utjecati na porast nataliteta. Delimitirat će rodiljske i roditeljske naknade za drugih šest mjeseci rodiljskog dopusta. Subvencionirat će i poticati otvaranje korporativnih vrtića u zgradama tvrtki. HDZ obećava i nove mjere za skrb o djeci s teškoćama u razvoju, kao i asistenta u nastavi svakom djetetu kojemu je asistent potreban. Obećava i skrb o djeci bez roditelja i djeci iz siromašnih obitelji, kao i zaustavljanje diskriminacije starijih osoba na tržištu rada.
Instinktivni dojam – naoko plemenito, u skladu sa socijalno-tržišnom doktrinom koja prati stranke stasale u demokršćanskoj tradiciji, no neprihvatljivo u svojoj općenitosti i itekako upitne realizacije.
Korporacije ne treba na ikoji način subvencionirati. Treba biti oprezan s rodiljskim naknadama i dopustima. Ne može se reći da su i sada male, koliko god to rodilje možda sablaznilo (u odnosu na prosjek društvenih primanja i ukupno stanje društva), a krimen im je u biti taj da same po sebi ne potiču natalitet. Olakšavaju u hodu, ne potiču. Čak i famoznih 1000 EUR-a za svako novorođenče brzo ode na plaćanje starih računa, javnobilježničkih naknada i slično. Govorimo o palijativnim mjerama, ukoliko i o njima, a ne punokrvnoj strategiji za pomlađivanje nacije. Ni ovo nije stvar birokratskog ukaza, nego ukupne društvene klime, podneblja, pažljivo biranih dugoročnih politika.
Najsiromašnija društva su ujedno bila i ona s najviše djece. U državama sa srednjom razinom dohotka pitanje je nemjerljivo kompleksnije, a tiče se kulturnih normi, srednjoročne perspektive, dugoročne perspektive, komocije, stava prema imigraciji. Neće tu 1000 EUR-a i šunka u kolijevci išta riješiti.
Ono rečeno o zdravstvu je pak čisto fantaziranje. Tko god zna nešto o hrvatskom zdravstvu, zna da ono puca po šavovima, a ne dočekuje sijaset novih bolnica.
4. Pravna stabilnost
Hrvatsko je društvo prenormirano, mnoštvo zakona više zbunjuje nego što uvodi red, pa će HDZ strateški vođenim zakonodavstvom ukinuti preklapanje nadležnosti u hrvatskom zakonodavstvu. Obećava izuzimanje politike iz imenovanja pravosudnih dužnosnika i zakonske izmjene koje će onemogućiti utjecaj politike u tim postupcima. Najavljuje spajanje podataka iz zemljišnih knjiga i katastra i organizacijsko povezivanje ta dva tijela. HDZ u svakoj instituciji i ustanovi obećava uspostavu jasnog sustava kojim će se moći mjeriti i pratiti rezultati rada svakog zaposlenika. Županijama će dati veće ovlasti, odnosno na njih će prenijeti ovlasti ureda državne uprave. Stvarnom fiskalnom decentralizacijom HDZ planira ojačati ulogu gradova i općina.
Pravna stabilnost je (pre)važna tema. Ne da je komplementarna s dobrom ekonomijom, nego je uvjet za istu. Prvo pravo, onda sve drugo. Stoga valja pozdraviti svaku minimizaciju redundantne regulative, preklapajućih nadležnosti, stupidnih akata i slično. No, s minimizacijom toga nužno u paketu ide i minimizacija broja ljudi koji 'opslužuju' tu regulativu. Kobno bi bilo pomisliti da (pravno) atrofirane dijelove sustava ne prate i umjetno kreirane divizije kadrova. O tome ni riječi u ovoj natuknici. Valja pozdraviti i uvođenje kristalno čistih kriterija rada onih koji imaju sigurnu državnu plaću, plaću koju im omogućuju oni čija plaća nije sigurna. Unutar HDZ-a je postojala osoba koja je izradila sveobuhvatni zakonski prijedlog reforme rada namještenika pa je iz tog HDZ-a izletjela. Martina Dalić. Je li u međuvremenu došlo do neke katarze?
Predsjednik stranke, Karamarko, je u intervjuu prije par mjeseci nedvosmisleno rekao da ne misli supstancijalno 'dirati' županije. Koliko uspjeha može polučiti prijenos ovlasti i fiskalna decentralizacija uz netaknutu, dokazano tromu strukturu? Da se ne lažemo, zna se kako stvari stoje. HDZ je svoje uhljebljivao upravo u te jedinice (uz Ministarstvo obrane i policiju). SDP (i njegov maligni priljepak, HNS) je 'hvatao korak' i punio općine na sjeveru države, Rijeku i zloglasno Ministarstvo kulture, čiji samoupravni pipci napajaju mnoga gladna nevladino-vladina usta antisistemskih 'radnika'.
U isto vrijeme gospodarski strateg Domoljubne koalicije, Budimir, daje do znanja da je većina jedinica lokalne i regionalne samouprave u našoj državi umjetna i nepotrebna. Uvodi i novi moment u priču: njihov cilj čak nije biti isplativima, nego funkcionalnima za potrebe pučana u svojoj ingerenciji.
Koja će biti njegova uloga u budućoj vladi? Šuška se da mu je mjesto ministra gospodarstva dato, no i da jest – koja je njegova realna moć ukoliko nema apsolutno i neprikosnoveno povjerenje premijera? Čak i ekonomski maher Budimirova kalibra ne može parirati akumuliranim gladnim stranačkim ustima koja lako mogu početi vući Karamarka za rukav i tražiti da se pipa usmjeri ka njima. Hoće li doživjeti sudbinu ministra Saše Radulovića u susjednoj državi, kojega se Vožd brzo riješio kada se ovaj zamjerio sisačima proračuna?
5. Društvo, demografija, obrazovanje i znanost
U HDZ-ovu programu najavljuje se izmjena Obiteljskog zakona kako bi on postao pravedan i provediv. Obećavaju visinu mirovina uskladiti s rastom plaća, BDP-a i troškova života, s ciljem da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60% prosječne plaće. Aktivno će promovirati i poticati ravnopravnost sudjelovanja osoba s invaliditetom u društveno-političkom životu Hrvatske. Obećavaju unapređenje socijalnih i političkih prilika žena u tržišnoj utakmici podizanjem svijesti o nedovoljnoj zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama. Posvetit će posebnu pozornost abortusu, samohranim majkama i socijalnim, psihološkim, zdravstvenim i gospodarskim okvirima u kojima žena odlučuje o rađanju.
Osobe starije životne dobije su posebno ranjive i iziskuju pažljiv tretman. Društvo se, na kraju krajeva, mjeri i prema tome kako se ophodi sa starijima i nemoćnima. No, HDZ barata s generalnim pojmom 'umirovljenik', koji ne govori ništa o stvarnom stanju stvari. Što ćemo sa činjenicom da je tek 8% umirovljenika odradilo svoju punu starosnu mirovinu? Što ćemo s najvećim brojem civilnih invalida u Europi što je, imajući na umu neke navade balkanskog čovjeka, krajnje sumnjivo? Što ćemo s JNA i lažnim braniteljskim mirovinama? Koju je 'tržišnu utakmicu' odigrao saborski zastupnik umirovljen po starom zakonu nakon jednog mandata? Sve su to 'umirovljenici'. Ima li HDZ potrebu odvojiti žito od kukolja? O kojoj znanosti govori HDZ? Apanaže svima u 'sustavu znanosti' ili unutarnja konkurencija i amputacija 'integrativnih bioetičara', znanstvenih birokrata, javno-privatnih mufljuza i privatnih lena?
Ravnopravnost spolova? Konzervativac mora biti oprezan kada o ovome govori. Kriptosiledžijska ravnopravnost kroz kvote ili ravnopravnost kroz pravo i tržišne mehanizme (koji vrednuju mozak, ne spol, rod ili što već)?
...
Neovisno o svim ovim, po mom sudu negativnim indikatorima, ne valja a priori odbaciti Karamarka. Kampanja je. Laže se, farba se. Ukoliko čovjek (i stranka mu) nakon svega zasja kao reformator, moć će se reć' da je prevario sve. I svoje i njihove.
Uz svu baražu koju je primao zadnjih mjeseci – činjenica je da i dalje nitko ne zna kakav će biti kao premijer. Preferiram suditi onomu što sam iskusio, ne i onomu što se nije realiziralo.
Imali smo 4 godine nečinjenja aktualne vlasti, na temelju 'programa' koji je 2011. pisao dizajnerski duo koji sada hvata gaže po Azerbajdžanu.
Ipak, jedna me stvar plaši više nego svi ovi sumnjivi elementi u obrisima HDZ-ova programa.
Rečeno je da su neki dan, pri internom predstavljanju programa 'socijalnim partnerima', isti mu pljeskali.
A kada sindikatlija nečemu plješće, crni se oblak nad nama formira...
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati