Foto: Index, Goran Stanzl/Pixsell

KRITIČARI poreznog rasterećenja natprosječnih, visokih plaća zanemarili su činjenicu da će se njime povećati plaće stručnjacima i u zanimanjima u kojima je Hrvatska deficitarna. A povećanje plaća stotinama najviših državnih i lokalnih dužnosnika uzelo se zdravo za gotovo, premda je to valjda jedina kategorija zaposlenih u ovoj zemlji koja ne zaslužuje baš nikakav rast plaća, štoviše. Ne bi im to smjelo proći tek tako.

Predsjednici Republike, premijeru, predsjedniku Sabora predsjedniku Ustavnog suda, ministrima, saborskim zastupnicima i svima kojima spadaju među dužnosnike, s 1. siječnja 2017. godine redovna mjesečna primanja podići će se od 1.000 do 2.000 kuna. Zašto, zbog čega? Je li ova zemlja bogatija i uređenija jer oni dobro rade svoj posao? Čime oni zavređuju biti među onima kojima se plaća porezno rasterećuje? Većina ih je na (raznim) političkim dužnostima barem posljednjih četiri – pet godina. Što se to za nas nabolje promijenilo do te mjere da bismo im dali povišicu?

Milanovićevu vladu smo natjerali da promijeni odluku, zašto ne bismo i Plenkovićevu

Čast izuzecima, ali u zemlji koja dogodine mora vratiti ratu duga tešku 27 milijardi kuna, u kojoj je 300 tisuća ljudi nezaposleno, iz koje su deseci tisuća radno sposobnih pobjegli ili upravo bježe glavom bez obzira, u kojoj 900 tisuća ima primanja oko ili ispod državnog prosjeka, u kojoj poduzetnici grcaju pod poreznim i paraporeznim opterećenjima, državni dužnosnici ne zaslužuju i ne smiju sebi podizati plaće.

Kad je Vlada Zorana Milanovića krajem 2014. godine krenula u pothvat poreznog rasterećenja plaća, ne bi li potaknula potrošnju, a onda i ekonomiju, javnost se uzbunila jer je mjesečna zarada tada trebala skočiti i političarima, reagirali su sindikati, a pogledajmo danas – jedva da itko pita ovu vlast razmišlja li uopće o mogućnosti da izuzme državne i lokalne dužnosnike od porezne reforme u dijelu koji se odnosi na rasterećenje mjesečnih primanja.

Prije dvije godine uspjeli smo to zaustaviti, Vlada Zorana Milanovića morala je smanjiti osnovicu za izračun dužnosničkih plaća kako bi one ostale na istoj razini i nakon smanjenja poreznog opterećenja, zašto bismo sada pristali na spuštanje ljestvice? Neka ponovno smanje osnovicu.

Kad mostovci utihnu

Zbog čega bismo dozvolili Andreju Plenkoviću i njegovoj ekipi da podiže političke plaće, a da još nisu ni počeli raditi? Od HDZ-ovaca smo naviknuli da uvijek pokušavaju ugrabiti iz državne blagajne koliko najviše mogu, ali zašto su odjednom mostovci utihnuli?

Još jučer Most se zalagao da svi saborski zastupnici, barem u prvoj godini, imaju plaću od 9.999 kuna, a htjeli su i da se broj zastupnika smanji na 100. U lipnju ove godine sadašnji predsjednik Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista Miroslav Šimić šizio je što zastupnici ne rade, a imaju plaće od 12 do 17 tisuća kuna.

"Imamo plaće od 12 do 17 tisuća kuna. Nikome normalnom to ne može biti normalno. S druge strane postoje mogućnosti da se to ispravi, ali tu je odgovornost i na predsjedniku Sabora", tako je Šimić govorio prije pet mjeseci. Danas je njihov lider Božo Petrov na dužnosti predsjednika Sabora, bez povišice primat će mjesečno 21 tisuće kuna. Šimić ni da bi zucnuo protiv povećanja ionako, za hrvatske ekonomske prilike, previsokih političkih plaća za dodatnih 1.000 kuna.

A oni ne primaju iz Državnog proračuna samo plaće - podmiruju im se putni troškovi, stanarina i režije, a dobivaju i dnevnice te naknadu za odvojeni život, reprezentaciju,..., pa neki iz državne blagajne utrže i 28.000 kuna mjesečno.

Plenkoviću, je li vjerodostojno podići sebi plaću i prije nego si i počeo raditi?

Je li malo Plenkoviću da prima više od 20.000 kuna, koliko iznosi plaća premijera? Da, znatno je to manje od onoga što je primao kao europarlamentarac, ali uz sve privilegije koje uživa šef Banskih dvora, s obzirom na stanje u državi, trebalo bi mu biti više nego dovoljno. Je li vjerodostojno podići plaću sebi i suradnicima prije nego je uopće i počeo raditi?

Novinari su Plenkovića na Dan mrtvih pitali razmišlja li primijeniti Milanovićevo ograničenje za povišice političkih plaća, a on se naprosto pravi lud i cinično kaže: "Reforma je uravnotežena, izbalansirana i ide prema onim cijevima koji su nam važni. Kada govorimo o većim plaćama tu su mladi stručnjaci, koji su bili u dilemi ostati u Hrvatskoj. Jedan od razloga je da se upravo prema njima ide".

O čemu on priča? Zar Plenković stvarno misli da političke plaće može podvaliti pod "povećanje primanja mladim stručnjacima koji bježe iz Hrvatske"?!

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović pilala je gotovo svakodnevno po socijalnoj neosjetljivosti Milanovićeve vlade, zbog čega šutke prelazi preko socijalne neosjetljivosti HDZ-ovih vlada? Je li njezina socijalna osjetljivost, kao i kod njezinih predšasnika, isparila na padinama Predsjedničkih dvora? Njezina mjesečna plaća sad iznosi više od 22 tisuće kuna, je li joj to malo?

Predsjednice, je li povećanje političkih plaća socijalno osjetljivo?

Zbog čega Kolinda Grabar Kitarović ne iskoristi svoj autoritet šefice države i pozove Vladu Andreja Plenkovića da joj ne da povišicu od 2.000 kuna (neto) te da odustanu i od povećanja plaća, kako sebi tako i dužnosnicima u Uredu predsjednice, Hrvatskom saboru, Ustavnom sudu i Vrhovnom sudu, općinama i gradovima? 

Da se razumijemo, kad bi ekonomija, demokracija i vladavina prava u Hrvatskoj cvale, prva bih zastupala povišenje plaća za naše političare, ali tomu nije tako. Voljela bih da u Hrvatskoj nema 900 tisuća radnika koji primaju plaće koje su na ili ispod praga oporezivosti, podržavam povećanje visokih plaća kroz porezno rasterećenje  vrsnim stručnjacima svih zanimanja, koji svakoga dana u ovoj zemlji stvaraju novu vrijednost i posve zasluženo zarađuju iznad prosjeka, ali mi je posve neprihvatljivo podizanje mjesečne zarade državnim dužnosnicima.

Gospodo političari, stanite sad s tim prenemaganjem i korištenjem čak i te jadne porezne reforme za izvlačenje osobne koristi, vi naprosto nemate pravo na povećanje plaće!

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala