Foto i video: Dragan Miljuš/Index

AKO SE u Hrvacama pitaju, nikada na Perući neće biti planirane plinske termoelektrane. Općina ju je nedavno iscrtala iz prostornog plana i to nakon silnog pritiska mještana, unatoč pustim milijunima koji bi se slili u proračun. Što će milijuni ako će svi iseliti, rezonira HDZ-ov načelnik Dinko Bošnjak koji općinu vodi već četvrt stoljeća. Broj stanovnika u stalnom je padu, nekada ih je bilo više od pet tisuća, danas dvije tisuće manje. Ljudi se u posljednje vrijeme okreću eko uzgoju i turizmu, a plinska elektrana na Perući definitivno bi im uništila poslovne planove. Tko će na odmor uz dimnjak od 110 metara iz kojeg kuljaju tone štetnog materijala?

>> TUMAČENJE ZNANSTVENIKA Je li termoelektrana Peruća katastrofa ili spas za Hrvatsku?

Jutro u Hrvacama bezbrižno prolazi. Kafić u centru je pun. "Što vam smeta kod plinske elektrane?", pitamo mještane.

"Smeta nam štetan utjecaj, a dimnjak od 110 metara nam neće donijeti turiste. Ne želimo da nam uništi ovu ljepotu koje nema nigdje na svijetu. Iza elektrane stoje veći interesi. Mislim da u Hrvacama nema jedan posto onih koji su za elektranu. Uglavnom su ljudi protiv. Planiraju eko proizvodnju, ulaganja u turizam, elektrana bi vjerojatno otjerala sve potencijalne ulagače. Mislim da ćemo biti složni, da ima dovoljno kritične mase i da se elektrana neće napraviti", kažu nam u kafiću. 

Načelnik: Očekujemo da se studija odbaci, a projekt stavi izvan snage - turizam nam je prioritet

Plinska elektrana trebala bi se smjestiti 500 metara iznad brane Peruća.

"Naše Općinsko vijeće donijelo je odluku da se iz Prostornog plana izbriše markica gdje je planirana plinska elektrana. Unutar našeg prostornog plana te elektrane neće biti", kategoričan je načelnik Bošnjak.

Pitali smo ga kada su promijenili mišljenja. Kaže kako je 2012. pokrenuta inicijativa za projekte plinske, ali i reverzibilne hidroelektrane. 

"Sve potrebne suglasnosti za reverzibilnu elektranu su dobivene, to je strateški projekt, ne samo za našu općinu nego i državu jer vrijednost investicije iznosi preko četiri i pol milijarde kuna. Od samog početka smo bili transparentni. Donesen je i županijski plan u koji je stavljena plinska elektrana, no kada je studija okoliša došla na red, kada se vidjelo da ima dosta problematičnih stvari, očekujemo da se studija odbaci kako bi se taj projekt stavio izvan snage jer po mnogim stručnjacima nije prihvatljiv. Ni nama u Hrvacama, a ni ostatku Županije. Kako znamo, mnogi koriste vodu za piće s rijeke Cetine", kaže Bošnjak.

"Nama je turizam prioritet, već imamo sedam, osam kuća s bazenima, bilo je preko 300 stranaca. Kroz idućih pet godina očekujemo još tridesetak kuća za odmor. Imamo već vilu s bazenom koja je iznajmljena preko sto dana, nešto slično kao na moru", kaže Bošnjak. 

Vlasnik Purexa: Nestat će flora kakvu poznajemo

Raspitali smo se i kod ljudi koji se bave proizvodnjom hrane. Njima je plinska elektrana nezamisliva.

Milivoj Dragošević, vlasnik mesne industrije Purex, smjestio je svoj pogon iznad Peruće, u gospodarskoj zoni Hrvaca.

"Meso dolazi iz hrvatskog uzgoja, a stoka je hranjena hrvatskim žitaricama. Protiv smo plinske elektrane, projekt je na nekoliko razina neprihvatljiv. Naša proizvodnja je tradicionalna, s izvornim načinima hranidbe, s visokokvalitetnim domaćim žitaricama, bez ikakvih kemijskih dodataka i onečišćenja. To su naši kupci prepoznali jer mogu proizvode kupiti u našoj maloprodaji. Sigurni su u ono što kupuju i svjesni su da kupuju proizvod koji ima visoki nadstandard u smislu zdravstvene ispravnosti. Ako se područje onečisti takvim industrijskim projektima, gubimo osnovnu snagu brenda, a to je tradicionalni, visoko zdravstveno ispravan proizvod jer će cijelo područje biti onečišćeno. Što dimovima iz dimnjaka, što promijenjenom mikro klimom unutar ovog područja. Nestat će mikro flore kakvu poznajemo. Projekt nije štetan samo za naš posao, već i cijeli kraj koji ima visoki potencijal za eko proizvodnju i turizam", kaže Dragošević. 

Pčelar: S elektranom bi došlo do nepovratnog uništenja prirode

Vedran Marunica bavi se pčelarstvom i zabrinut je da bi nova plinska elektrana bila vrlo štetna za njegov posao. Elektrana bi se gradila ni dva kilometra od njegovih košnica.

"Zabrinut sam zbog tog projekta. Ovo je stvarno jedno ekološki čisto područje. Med je čist i kvalitetan i nije onečišćen nikakvim tvarima koje su nedopustive. Kada bi se napravila termoelektrana, došlo bi do nepovratnog uništenja prirode i prostora. Ugroženi bi bili i izvori pitke vode. U krugu od tisuću metara imate 40 izvora pitke vode. Sigurno bi bili u opasnosti realizacijom jednog ovakvog monstruoznog projekta. Organizirali smo potpisivanje peticije i grupu 'Ne daj se Cetino'. I Općina je stala iza toga da se projekt izbriše iz prostornog plana, ali mi smo i dalje zabrinuti jer investitor gura projekt i neće odustati od njega. Borit ćemo se svim pravnim sredstvima da do toga ne dođe. Puno ljudi se vraća na djedovinu i rade objekte za turizam, kuće s bazenima, poljoprivrednim kulturama, eko proizvodnjom", kaže Marunica. 

Organizator peticije: Termoelektrana je neisplativa, država bi ih subvencionirala

Ante Janković bivši je općinski vijećnik Čačićevih reformista koji je organizirao potpisivanje peticije. Dosad su skupili 18 tisuća potpisa i s njima namjeravaju kod premijera Andreja Plenkovića. 

"Kao vijećnik 2012. godine tražio sam da se u dnevni red uvrsti točka da se zabrani bilo kakva izgradnja na najvećem rezervoaru pitke vode u toplom dijelu svijeta. Nažalost, načelnik, čija je ovo ideja i koji se sada pravi nevješt, po njemu termocentrale padaju s neba, odbio je moj prijedlog i vijećnici su jednoglasno, osim mene, odbili da se uopće ta točka uvrsti u dnevni red", kaže Janković.

Studiju okoliša vidi kao zadnju crtu obrane, a upozorava i na neisplativost rada termoelektrane koja se jedino može pokriti državnim subvencijama. 

"Suočeni smo s projektom za koji smo imali pet dana da se izjasnimo. Studija je toliko opširna, ima 16 tisuće stranica i obuhvaća projekte termocentrale, reverzibilne centrale, dalekovoda i plinovoda. Samo studija utjecaja na okoliš za termocentralu ima 546 stranica i ja je nisam uspio odjednom izlistati jer mi je printer pregorio nakon pola. Ima 20 kvadratnih metara pečata, zemljovida za tri nogometna igrališta. Došli smo do 15 vrhunskih stručnjaka iz svijeta, jedan je s Oxforda. Njih 14 ustvrdilo je kako je ovo čista besmislica. U Europi je u zadnjih 10 godina zatvoreno 30 ovakvih objekata zbog neisplativosti. Termocentrala na plin ovisi o cijeni plina. Trenutno cijena MWh iz ovakve elektrane iznosi 65 eura. Država bi njima subvencionirala golem novac. Cijena na burzi je 40 eura MWh, a još će značajno pasti nakon što se u sustav uključe dvije nuklearne centrale u Mađarskoj. To ni moj šef Čačić nije uspio shvatiti. Preporučio mi je da se držim ekologije. Shvatio sam da odgovore moramo pronaći u zakonskoj regulativi. Pronašli smo da je na zadnjoj sjednici Kukuriku vlade, pokrivenoj s onim bonom od 200 kuna struje za sirotinju, provučen set nevjerojatnih zakona koji ovakvu vrstu energije subvencionira. Ovo nije zelena energija, već fosilno gorivo. Mi gradimo monstruozan projekt koji će uništiti sve što mi imamo", kaže Janković.  

Sumnja i da su podaci iz studije utjecaja na okoliš frizirani i da ne odgovaraju onome što bi se stvarno događalo.

"Ne mislim to samo ja. Došlo je 150 primjedbi na ovu studiju, nikada toliko. Peticiju protiv elektrane je potpisalo 18 tisuća ljudi i s tim potpisima idemo kod našeg premijera da on to vidi. Uskoro će doći studija utjecaja na okoliš pred Povjerenstvo, to je druga sjednica. Odgodili su da se ne poklopi s poskupljenjem struje. Elektrana bi bila kraj svega što imamo", smatra Janković. 

Autor projekta: Ljudi su neinformirani, projekt je koristan i prihvatljiv, a centralu možemo graditi čak i bez prostornog plana općine

Čuli smo se i sa Zoranom Burićem, čovjekom koji stoji iza projekta termocentrale na Perući.

"Nema ništa smisla izjavljivati do druge sjednice Povjerenstva o procjeni utjecaja na okoliš. Općina nije izbrisala elektranu iz prostornog plana nego su donijeli odluku da će to staviti u proceduru, ali mi po zakonu možemo graditi čak i ako to naprave. Važno je da je u županijskom prostornom planu. Oni koji se bune nemaju dovoljno informacija. Ovaj projekt je koristan i prihvatljiv", kaže Burić.