MEDITERANSKA prehrana već se godinama smatra jednom od najzdravijih, i to s dobrim razlogom. Pomaže u jačanju zdravlja srca, mozga, potiče zdravo mršavljenje i smanjuje rizik od raznih kroničnih bolesti. Ova vrsta prehrane manje je restriktivna od mnogih popularnih dijeta. Fokusira se na uravnotežen izbor raznovrsnih i hranjivih namirnica.

Dijetetičarka Jessica Ball za Eating Well izdvojila je osam vrsta takvih namirnica koje biste češće trebali dodavati prehrani kako biste podržali zdravlje srca.

Maslinovo ulje

Maslinovo se ulje može koristiti u svemu. Bogato je jednostruko nezasićenim masnoćama koje pomažu u snižavanju LDL "lošeg" kolesterola i povećanju HDL "dobrog" kolesterola, što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Maslinovo ulje obiluje antioksidansima poput polifenola koji pomažu u smanjenju upala, ključnog faktora za zdravlje srca. "Pregled iz 2020. objavljen u časopisu Nutrients otkrio je da redovita konzumacija maslinovog ulja može smanjiti rizik od hipertenzije (visokog krvnog tlaka) za čak 50 posto", ističe dijetetičarka.

Masna riba

Masne ribe poput lososa, tune i skuše bogate su omega-3 masnim kiselinama, za koje Nacionalni institut za zdravlje navodi da mogu smanjiti upale, sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara poboljšavajući lipidni profil krvi. Omega-3 masne kiseline također podržavaju zdravlje krvnih žila i smanjuju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.

Lisnato zeleno povrće

Lisnato povrće, poput špinata, kelja, blitve i raštike, prepuno je vlakana, kalija i vitamina K, koji svi doprinose boljem zdravlju srca. Kalij pomaže u regulaciji krvnog tlaka balansiranjem razine natrija u tijelu, dok su istraživanja pokazala da vlakna mogu smanjiti razinu kolesterola i poboljšati kardiovaskularne funkcije.

"Osim toga, pregled iz 2019. godine zaključio je da antioksidansi iz lisnatog povrća pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji može oštetiti krvne žile i povećati rizik od srčanih bolesti", tvrdi dijetetičarka.

Cjelovite žitarice

Cjelovite žitarice, poput smeđe riže, kvinoje, ječma i cjelovitog pšeničnog brašna, bogate su vlaknima te hranjivim tvarima poput vitamina B i magnezija. Redovita konzumacija cjelovitih žitarica može poboljšati razinu kolesterola, sniziti krvni tlak i regulirati razinu šećera u krvi, što sve doprinosi boljem zdravlju srca.

Istraživanja pokazuju da cjelovite žitarice imaju niži glikemijski indeks u usporedbi s rafiniranim žitaricama, što pomaže u upravljanju razinom šećera u krvi i smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2, koji je glavni faktor rizika za srčane bolesti.

Rajčice

Od umaka za tjesteninu do salata, rajčice su svestrane i korisne za zdravlje srca. Ball pojašnjava da rajčice "sadrže antioksidans likopen koji štiti arterije od ateroskleroze i drugih oblika kardiovaskularnih bolesti".

Likopen je, također, povezan s boljom razinom kolesterola. Antioksidansi i kalij u rajčicama zajedno pomažu u snižavanju krvnog tlaka i smanjenju rizika od moždanog udara.

Mahunarke

Mahunarke, poput graha, leće i slanutka, izvrsne su za zdravlje srca jer su bogate biljnim proteinima, vlaknima i esencijalnim mineralima poput magnezija i kalija. Vlakna u mahunarkama pomažu u smanjenju razine kolesterola, dok antioksidansi pomažu u smanjenju upala u tijelu što može poboljšati ukupnu kardiovaskularnu funkciju.

Orašasti plodovi i sjemenke

Orašasti plodovi prepuni su zdravih masnoća, vitamina i minerala. Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija orašastih plodova pogoduje zdravlju srca. Osim toga, orašasti plodovi bogati su antioksidansima koji dodatno podržavaju zdravlje srca, prenosi Eating Well.

Bobičasto voće

Bobičasto voće, poput borovnica, jagoda i malina, bogato je kalijem, vitaminom C i vlaknima koji pomažu u održavanju krvnog tlaka i zdravlja arterija. Istraživanja sugeriraju da antioksidansi u bobičastom voću, posebno flavonoidi, mogu smanjiti upale, poboljšati funkciju krvnih žila i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.

"Prema Nacionalnom vijeću za starenje, redovita konzumacija bobičastog voća povezana je s poboljšanjem razine kolesterola i krvnog tlaka", zaključuje dijetetičarka.