POZNATA američka novinarka Katie Couric doživjela je zastrašujuće zdravstveno iskustvo tijekom kojeg nekoliko sati nije mogla stvarati nova sjećanja. Liječnici su kasnije dijagnosticirali rijetko stanje poznato kao prolazna globalna amnezija, koje se obično povlači unutar 24 sata.

U objavi na Substacku, bivša voditeljica emisije Today otkrila je da se u jednom trenutku incidenta, koji se dogodio prije nekoliko godina, mučila sjetiti tko je tada bio predsjednik, navevši Joea Bidena umjesto Donalda Trumpa, piše HuffPost.

Privremeni gubitak pamćenja dogodio se tijekom festivala Aspen Ideas, gdje je Couric moderirala panel o umjetnoj inteligenciji, a zatim sudjelovala u raspravi o budućnosti novinarstva. Novinarka je ispričala da se sjeća događaja tog dana sve do podneva, no sve nakon toga do otprilike 19 sati ostalo je, kako kaže, "velika crna rupa".

"Nemam pojma o čemu smo razgovarali niti što se dogodilo nakon što su paneli završili", napisala je. Njezin suprug John Molner nije primijetio ništa neobično tijekom njezinih nastupa, ali je zapazio da je nakon posljednjeg panela djelovala "slabo i ošamućeno".

Odveo ju je u bolnicu, gdje su liječnici posumnjali na moždani udar nakon što je imala problema s prisjećanjem datuma, imena predsjednika i nekih članova obitelji. Magnetska rezonancija nije pokazala znakove moždanog udara, pa su joj liječnici dijagnosticirali prolaznu globalnu amneziju (PGA).

Što je prolazna globalna amnezija?

Prolazna globalna amnezija, koja najčešće pogađa osobe srednje i starije dobi, prema klinici Mayo definira se kao "epizoda zbunjenosti koja se iznenada javlja kod inače budne osobe". Stanje nije uzrokovano epilepsijom ili moždanim udarom. Prema podacima Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), pogađa između 3.4 i 10.4 osobe na 100.000 godišnje, a kod osoba starijih od 50 godina ta brojka raste na 23.5 do 32 na 100.000.

Dr. Shaheen E. Lakhan, neurolog iz Miamija, objašnjava da osobe koje dožive epizodu PGA ostaju svjesne i budne, ali privremeno gube sposobnost stvaranja novih sjećanja. "Tijekom epizode osoba ostaje prisebna, normalno govori, prepoznaje drage ljude, zna tko je i zadržava svoju osobnost", rekao je Lakhan za HuffPost.

"To je zato što je pamćenje samo jedna specijalizirana funkcija mozga, dok ostatak mozga nastavlja izvanredno dobro funkcionirati." Dodao je kako je malo neuroloških stanja koja je tako dramatično promatrati. "Članovi obitelji često to opisuju kao da gledaju nekoga zarobljenog u beskonačnoj petlji, tko svakih nekoliko minuta pita: 'Gdje smo?' ili 'Što se dogodilo?'"

Dr. Lakhan pacijentima slikovito objašnjava stanje uspoređujući mozak s knjižnicom: knjige nisu nestale i svjetla su upaljena, samo knjižničar nekoliko sati ne može složiti nove knjige na police. "Sve ostalo radi. Znate tko ste, prepoznajete obitelj, možete razgovarati i obavljati uobičajene zadatke. No, budući da mozak ne može 'spremiti' nova sjećanja, neprestano postavljate ista pitanja, kao da svakih nekoliko minuta pritišćete tipku za osvježavanje", pojasnio je.

Koji su okidači?

Prema dr. Lakhanu, fascinantno je što PGA često slijedi nakon situacija u kojima život nakratko "stisne gas". Okidači mogu biti naporno vježbanje, dizanje teškog tereta, naglo uranjanje u hladnu vodu, seksualna aktivnost ili snažan emocionalni šok, bio on pozitivan ili negativan.

"Svi ti događaji privremeno mijenjaju dinamiku tlaka i protoka krvi oko mozga, posebno u hipokampusu, strukturi odgovornoj za stvaranje novih sjećanja, iako točan mehanizam još uvijek ne poznajemo", objasnio je.

Može li se ponoviti?

Koliko god iskustvo bilo zastrašujuće, za većinu ljudi PGA je jednokratan događaj. Dr. Lakhan navodi da 85 do 95 posto pacijenata nikada više ne doživi drugu epizodu. "Pacijentima kažem da to shvate kao softversku grešku, a ne kao kvar na hardveru", rekao je. "Mozak nakratko prestane spremati nova sjećanja, a zatim se ponovno pokrene bez trajnih posljedica. Općenito se smatra benignim neurološkim sindromom."

Nema dokaza da PGA povećava rizik od Alzheimerove bolesti, demencije ili dugoročnog kognitivnog pada, tvrdi dr. May Kim-Tenser, profesorica neurologije na Sveučilištu Južne Kalifornije. Također se ne smatra znakom upozorenja za budući moždani udar nakon što je dijagnoza potvrđena.

Što učiniti u slučaju sumnje?

Svaki iznenadni i neobjašnjivi gubitak pamćenja zahtijeva hitnu liječničku procjenu. Liječnik mora isključiti moždani udar, napadaje, krvarenje u mozgu, infekcije i druga hitna neurološka stanja. "Stanje se smatra benignim nakon postavljene dijagnoze, no ključno je u početku ga tretirati kao neurološku hitnost kako bi se isključila ozbiljnija stanja, uključujući i traumu glave", rekla je dr. Kim-Tenser.

Nakon što se isključe opasnije dijagnoze, dr. Lakhan zaključuje: "Dobra vijest je da je PGA jedna od najpovoljnijih dijagnoza koju neurolog može postaviti."