IAKO je doručak ključan za dobar početak dana, neke popularne namirnice mogu donijeti više štete nego koristi ako se konzumiraju svakodnevno. Stručnjaci za prehranu naglašavaju da nijednu hranu ne treba potpuno zabranjivati, no upozoravaju kako bi pojedine opcije trebalo doživljavati kao povremenu poslasticu, a ne kao redovit jutarnji obrok.

"Nikada ne kažem nikad kada je riječ o izboru hrane", kaže Kristen Smith, registrirana dijetetičarka i glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku, te dodaje: "Sve se namirnice mogu uklopiti u uravnoteženu prehranu." Ipak, ako neke od navedenih namirnica jedete svaki dan, vrijedi razmisliti o hranjivijim zamjenama.

Nutricionistice Kristen Smith i Caroline Susie za Real Simple su objasnile koje namirnice nisu najbolji izbor za početak dana te predložile zdravije alternative.

Aromatizirani jogurt

Jogurt je cijenjen zbog probiotičkih svojstava, no nisu sve vrste jednako zdrave. Stručnjaci upozoravaju na unaprijed aromatizirane jogurte koji dominiraju policama trgovina.

"Mnogi aromatizirani jogurti sadrže velike količine dodanog šećera, ponekad i koliko jedna čokoladica", objašnjava Caroline Susie, također glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku. "To može dovesti do naglih oscilacija šećera u krvi, nakon čega se brzo javlja osjećaj gladi."

Bolja opcija je obični grčki jogurt bogat proteinima, koji se može obogatiti svježim voćem, orašastim plodovima ili malom količinom meda.

Kupovni muffini

Muffini se često doživljavaju kao praktičan i zdrav doručak, osobito ako sadrže voće. Međutim, oni kupljeni u trgovinama najčešće su nutritivno siromašni.

"Većina industrijskih muffina priprema se od rafiniranog brašna i šećera, pa su bliži desertu nego pravom doručku", kaže Susie. "Nedostaje im proteina i vlakana, zbog čega sitost kratko traje."

Kao alternativu preporučuje domaće muffine od cjelovitih žitarica, zaslađene prirodnim sastojcima poput zgnječenih banana, uz dodatak orašastih plodova ili sjemenki kao izvora proteina.

Pakirani smoothieji i voćni sokovi

Gotovi smoothieji i voćni sokovi često se biraju zbog praktičnosti, no nisu uvijek dobar izbor. Glavni problem je nedostatak vlakana. "Mnogi industrijski smoothieji i sokovi sadrže malo vlakana, a puno šećera, što dovodi do brzog pada energije", ističe Susie. "Čak i kada su napravljeni od voća, ispijanje soka bez vlakana ne pruža iste nutritivne prednosti kao konzumacija cijelog ploda."

Zdraviju i jednako brzu opciju možete pripremiti kod kuće miješanjem cjelovitog voća, zelenog povrća, izvora proteina poput grčkog jogurta te zdravih masti, primjerice maslaca od kikirikija.

Krafne i slatka peciva

Ne čudi da krafne ili čokoladni kroasani nisu idealan izbor za doručak. "Slatkim pekarskim proizvodima često nedostaju proteini i vlakna, koji su ključni za dugotrajan osjećaj sitosti", kaže Smith. To znači da ćete vrlo brzo ponovno osjetiti glad.

Ako se takvih poslastica ipak povremeno zaželite, Smith savjetuje da ih kombinirate s namirnicama bogatim proteinima, poput jaja ili pileće kobasice.

Kupovna granola

Granola se često smatra zdravom jer sadrži cjelovite žitarice i orašaste plodove, no mnoge komercijalne verzije to nisu. Često sadrže velike količine dodanog šećera i nezdravih masti, zbog čega su bliže slatkišima nego zdravom doručku.

Zato je važno pažljivo čitati deklaracije i birati proizvode s minimalnim udjelom dodanog šećera. Susie kao bolju opciju predlaže zobene pahuljice s orašastim plodovima i bobičastim voćem, koje osiguravaju više vlakana i proteina.

Slanina i prerađeno meso

Slanina i kobasice mogu se činiti kao brz način unosa proteina, ali često sadrže velike količine soli i zasićenih masti. Susie upozorava da je prerađeno meso povezano s povećanim rizikom od srčanih bolesti i upalnih procesa u tijelu, zbog čega ga je bolje ograničiti. Za slani doručak preporučuje nemasne izvore proteina, poput jaja ili pureće kobasice, uz dodatak povrća.

Zašto je ove namirnice bolje izbjegavati

"Doručak bi trebao biti uravnotežen i osigurati dugotrajan osjećaj sitosti, što se najlakše postiže obrocima bogatim proteinima i vlaknima", zaključuje Smith. Namirnice s ovog popisa često stvaraju nekoliko problema.

Prije svega, mogu uzrokovati nagle promjene šećera u krvi. "Bogate su rafiniranim šećerima, a siromašne vlaknima, što dovodi do naglog porasta šećera i inzulina u krvi, nakon čega slijedi brzi pad. Zbog toga se ljudi mogu osjećati umorno i razdražljivo", objašnjava Susie.

Drugo, takvi obroci ne drže sitima. Proteini i zdrave masti ključni su za održavanje sitosti do ručka. "Namirnice poput krafni ili zaslađenih žitarica sadrže vrlo malo proteina i zdravih masti, što može potaknuti prejedanje kasnije tijekom dana", dodaje Susie.

Na kraju, mogu poticati nezdrave prehrambene navike. "Doručak bogat šećerom često utječe na ostatak dana i povećava želju za slatkom i prerađenom hranom", upozorava Susie.