Jedna česta prehrambena navika povezana je s većim rizikom od 2 bolesti jetre
NAVIKA kasnonoćnog jela povezana je s većim rizikom od dvije bolesti jetre, ciroze i metabolički povezane steatozne bolesti jetre (MASLD), pokazuje nova studija. Rezultati upućuju na to da bi odustajanje od obroka prije spavanja moglo biti važno za zdravlje jetre.
Što se otkrilo u studiji?
Istraživanje, objavljeno u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology, analiziralo je podatke 199.155 osoba prosječne dobi od 59 godina. Sudionici su bili uključeni u dugoročne zdravstvene studije i svake dvije do četiri godine ispunjavali su upitnike o prehrani i životnim navikama.
Istraživači sa Sveučilišta za zdravlje i znanost u Oregonu (OHSU) i Opće bolnice Massachusetts utvrdili su da osobe koje jedu kasno navečer imaju 28 posto veći rizik od ciroze te 36 posto veći rizik od MASLD-a u usporedbi s onima koji se drže uobičajenog rasporeda obroka. Kao kasnonoćno jedenje definirana je konzumacija hrane "nakon odlaska u krevet" ili "između večere i spavanja".
Važno je napomenuti da je ciroza, unatoč povećanom riziku, ostala rijetka pojava. Tijekom praćenja zabilježeno je 315 slučajeva među gotovo 200.000 sudionika.
Povezanost s tjelesnim ritmom
Znanstvenici vjeruju da bi objašnjenje moglo ležati u cirkadijalnim ritmovima, unutarnjim ciklusima koji usklađuju tjelesne funkcije s izmjenom dana i noći. Istraživanje je u prosjeku trajalo 16 godina, a analiza je uzela u obzir faktore poput dobi, indeksa tjelesne mase (BMI) i tjelesne aktivnosti. Povezanost je ostala statistički značajna i nakon tih prilagodbi.
"Nekoliko je studija upućivalo na ovu ideju, ali ovo je jedna od prvih dugoročnih analiza koja izravno povezuje te navike s bolešću masne jetre", kaže hepatolog Robert Wilechansky s OHSU-a. "Znamo da je jetra snažno usklađena s tjelesnim cirkadijalnim ritmovima. Zato nas zanima može li promjena vremena obroka utjecati na zdravlje, čak i ako se ne mijenja ono što ljudi jedu", dodaje.
Jetra, kao i drugi organi, ima vlastiti unutarnji sat. Moguće je da kasno navečer nije pripremljena za učinkovitu preradu hrane. To može rezultirati nakupljanjem masti i povišenom razinom šećera u krvi, no tu će hipotezu trebati dodatno potvrditi.
Ograničenja i budući koraci
Studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu i moguće je da postoje i drugi čimbenici. Primjerice, analiza nije obuhvatila podatke o vremenu i kvaliteti spavanja sudionika. "Naši nalazi nadopunjuju sve veći broj istraživanja koja povezuju kasnonoćne obroke s nepovoljnim metaboličkim ishodima i bolestima jetre", navode istraživači u radu.
"Ova je povezanost biološki utemeljena; veći unos kalorija navečer može voditi do pretilosti i metaboličkih poremećaja zbog smanjene osjetljivosti na inzulin i manje potrošnje energije noću."
Buduća istraživanja mogla bi analizirati i vrstu hrane koja se konzumira kasno navečer, što u ovoj studiji nije zabilježeno. Tim s OHSU-a, čiji je član i Wilechansky, već okuplja sudionike za detaljnije kliničko ispitivanje.
"Utjecaj kasnonoćnog unosa hrane na bolesti jetre trebao bi se dodatno istražiti na različitim populacijama, pri čemu bi se koristilo snimanje jetre i markeri težine bolesti. Potvrda ovih rezultata mogla bi utjecati na najbolje prakse u prehrani kod kroničnih bolesti jetre", poručuju istraživači.
Što su MASLD i ciroza?
MASLD, poznat i kao bolest masne jetre, stanje je kod kojeg metabolički problemi poput pretilosti uzrokuju nakupljanje masti u jetri. Kod dijela pacijenata to nakupljanje može izazvati stvaranje ožiljaka, a to stanje vodi do ciroze. Ciroza je trajno oštećenje jetre koje može rezultirati njezinim zatajenjem.
Bolje razumijevanje uzroka ovih bolesti ključno je za prevenciju i liječenje. Moguće je da je za smanjenje rizika dovoljno uvesti disciplinu u raspored obroka, što je mnogima lakše nego pridržavati se stroge dijete ili programa vježbanja.
"Stalno se pokazuje da je vrijeme aktivnosti, bilo da je riječ o spavanju, jelu ili vježbanju, doista važno", zaključuje Andrew McHill, fiziolog za spavanje i cirkadijalne ritmove s OHSU-a.