OSJEĆAJ nervoze prije važnog događaja može izazvati ubrzan rad srca, mučninu i valunge. To je normalna reakcija na stres, ali kronična anksioznost može dovesti do ozbiljnih srčanih problema. Kako piše portal Parade, dr. Stuart Beldner, kardiolog i elektrofiziolog u bolnici North Shore University Hospital, objašnjava da anksioznost i srčane bolesti mogu stvoriti opasan zatvoreni krug.

Začarani krug anksioznosti

Anksioznost povećava rizik od srčanih bolesti, a postojanje srčane bolesti može pojačati anksioznost. Istraživanja potvrđuju izravnu vezu između kronične anksioznosti, stresa i kardiovaskularnih bolesti.

"Nepravilne srčane ritmove mogu potaknuti hormoni stresa, poput adrenalina, i njihov utjecaj na srce", kaže dr. Beldner. Ubrzan rad srca zatim može dodatno pojačati osjećaj tjeskobe, čime se krug nastavlja. Liječnik ipak ističe da se taj problem može ciljano rješavati.

"Spoznaja da anksioznost djeluje kao stresor daje nam jasan cilj: moramo njome upravljati", poručuje dr. Beldner.

On upozorava da mnogi ljudi čest poremećaj srčanog ritma pogrešno pripisuju anksioznosti. Zbog toga se stanje ne liječi, s vremenom se pogoršava i povećava rizik od drugih komplikacija, uključujući moždani udar. Iako suočavanje s dijagnozom može biti neugodno, ono potiče pacijente da potraže pomoć za problem koji se može uspješno liječiti i kontrolirati.

Srčani problem koji se često zamjenjuje s anksioznošću

Prema riječima dr. Beldnera, ljudi fibrilaciju atrija (AFib) često pripisuju anksioznosti jer ta dva stanja imaju slične ključne simptome: kratak dah i palpitacije, odnosno osjećaj lupanja, ubrzanog rada ili treperenja srca. Fibrilacija atrija može se javljati povremeno.

"Nije rijetkost da pacijent dođe liječniku dok mu je srčani ritam potpuno normalan", kaže dr. Beldner. "Zbog takvog kašnjenja u dijagnostici i liječnik i pacijent mogu pogrešno zaključiti da je riječ samo o anksioznosti".

No, radi se o različitim stanjima. Anksioznost je poremećaj mentalnog zdravlja koji izazivaju stres i emocije. Fibrilacija atrija je najčešći tip aritmije, odnosno nepravilnog srčanog ritma. Iako stres i anksioznost mogu potaknuti fibrilaciju atrija, ona je tjelesno stanje.

"Atriji su gornje srčane komore", objašnjava dr. Beldner. "Kada su električni signali u njima kaotični, nepravilni i vrlo brzi, te komore zapravo trepere". Fibrilacija atrija obično traje dulje od napadaja anksioznosti ili panike, koji vrhunac dosežu unutar pet do deset minuta. Epizode treperenja kod fibrilacije atrija mogu trajati satima, a ponekad i dulje.

Dr. Beldner naglašava da to treperenje smanjuje učinkovitost srca i može dovesti do palpitacija, umora, kratkog daha i boli u prsima, a u težim slučajevima i do vrtoglavice i zatajenja srca.

Liječnika kod neliječene fibrilacije atrija najviše zabrinjava rizik od moždanog udara. Istraživanja pokazuju da osobe s tim stanjem imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s ostatkom populacije.

"Budući da atrij samo treperi, protok krvi je slab", napominje on. "Poznato je da se krv lakše zgrušava kada protok nije dobar. Ako se u srcu stvori ugrušak, može dospjeti u mozak i uzrokovati moždani udar".

Što poduzeti kod promjene srčanog ritma

Dr. Beldner kaže da su neki problemi sa srčanim ritmom ozbiljniji od drugih i savjetuje da se što prije ode liječniku kako bi se utvrdio točan uzrok. U nekim situacijama potrebna je hitna medicinska pomoć, primjerice kod simptoma kao što su nesvjestica, bol u prsima ili izraziti nedostatak zraka.

"Najvažnije pitanje u medicini uvijek je 'zašto'", kaže on. "Kad god netko ima nepravilan srčani ritam, važno je razumjeti uzrok". Kardiolog može napraviti kompletnu obradu, koja uključuje i procjenu strukture srca. Ti pregledi pomažu u utvrđivanju postoji li problem poput bolesti srčanih zalistaka, poremećaja funkcije srčanog mišića ili bolesti koronarnih arterija.

"Fibrilaciju atrija mogu potaknuti i mnogi kratkotrajni stresori za organizam, kao što su infekcije, akutne plućne bolesti, kirurški stres, bol ili biokemijski poremećaji", dodaje dr. Beldner.

Postavlja se pitanje kako razlikovati anksioznost od fibrilacije atrija. "U tome ključnu ulogu mogu imati nosivi uređaji, poput pametnih satova", kaže dr. Beldner i napominje da oni mogu povezati srčani ritam s konkretnim simptomima i okidačima, što ubrzava postavljanje dijagnoze.

Ako se dijagnoza fibrilacije atrija potvrdi, stanje se može liječiti. Uobičajene metode uključuju lijekove za razrjeđivanje krvi, mehaničke uređaje za smanjenje rizika od ugrušaka i postupak kardioverzije.

Ako je ubrzan rad srca ipak posljedica anksioznosti, dr. Beldner predlaže tehnike kontroliranog disanja, uranjanje ruku u hladnu vodu i meditaciju. Takve metode korisne su i za um i za srce.