LIJEČNICI upozoravaju na jedan važan, ali često zanemaren znak srčanih bolesti koji se može primijetiti na nogama. Srčane bolesti obuhvaćaju niz stanja, među njima bolest koronarnih arterija, zatajenje srca i poremećaje srčanog ritma.

Prema podacima Britanske zaklade za srce, u Ujedinjenom Kraljevstvu s kardiovaskularnim bolestima živi više od osam milijuna ljudi. U SAD-u od njih svakodnevno umire gotovo 2500 osoba. Upravo zato važno je na vrijeme prepoznati znakove upozorenja.

Manje poznati simptom koji se javlja na nogama

Dr. Bhavini Shah iz LloydsPharmacy Online Doctora pojasnila je da je oticanje nogu, poznato kao edem, jedan od manje poznatih simptoma bolesti srca. Do edema dolazi zbog nakupljanja tekućine u tkivu, a stanje se često pogoršava tijekom dana.

Britanski Nacionalni zdravstveni sustav navodi da simptomi uključuju natečene gležnjeve, stopala ili noge, sjajnu i zategnutu kožu, promjene boje kože, osjećaj nelagode ili ukočenosti te pojavu udubljenja na koži nakon pritiska.

Iz Britanske zaklade za srce objašnjavaju da kod zatajenja srca dolazi do oticanja gležnjeva i stopala jer srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito. Krv se tada zadržava u venama nogu i stopala, raste tlak u žilama, a tekućina se potiskuje u okolno tkivo, što uzrokuje oticanje.

Ako se oticanje pojavi na obje noge i prati ga nedostatak daha, bol u prsima ili izražen umor, to može upućivati na zatajenje srca ili drugi ozbiljan srčani problem. U tom slučaju treba se što prije javiti liječniku.

Ostali znakovi upozorenja

Dr. Shah ističe da su i bol u prsima, nedostatak daha, nepravilni otkucaji srca i izrazit umor simptomi koje ne treba ignorirati. Britanska zaklada za srce navodi deset znakova koji mogu upućivati na probleme sa srcem i zbog kojih je preporučljivo posjetiti liječnika. To su bol u prsima, bol u trbuhu nalik probavnim smetnjama, bol koja se širi u ruku, čeljust ili leđa, znojenje i osjećaj gušenja, mučnina, natečeni gležnjevi, bol u nogama, jak umor i lupanje srca.

Kako smanjiti rizik od srčanih bolesti

Prema klinici Mayo, rizik od srčanih bolesti može se smanjiti promjenom životnih navika, prije svega zdravijom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću. Prestanak pušenja jedan je od najvažnijih koraka jer kemikalije iz duhana oštećuju srce i krvne žile, a rizik počinje padati već dan nakon prestanka.

Preporučuje se jesti više povrća, voća, graha i drugih mahunarki, nemasnog mesa i ribe, mliječnih proizvoda s manjim udjelom masti, cjelovitih žitarica te zdravih masti poput maslinova ulja i avokada.

S druge strane, treba smanjiti unos soli, hrane bogate natrijem, šećera i zaslađenih pića, rafiniranih ugljikohidrata, alkohola i visoko prerađene hrane poput suhomesnatih proizvoda. Također je poželjno ograničiti zasićene masti iz crvenog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda, palmina i kokosova ulja, kao i trans masti koje se nalaze u prženoj brzoj hrani, čipsu i pekarskim proizvodima.