MEDITERANSKI način prehrane mogao bi smanjiti rizik od srčanih bolesti kod žena za 24 posto, pokazalo je novo istraživanje. Studija je kombinirala istraživanja o mediteranskoj dijeti izdvojivši podatke o ženama.

Onim ženama koje su konzumirale više namirnica poput povrća i voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i plodova mora, a manje crvenog i prerađenog mesa znanstvenici su u sklopu studije dali više bodova. Takav način prehrane povezan je s brojnim zdravstvenim dobrobitima, a nedavno provedena odvojena studija pokazala je da je kasnije u životu općenito smanjen rizik od razvoja demencije kod osoba koje se pridržavaju ovakvog načina prehrane.

U najnovijoj studiji, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Heart, znanstvenici su objedinili podatke iz svih prethodnih studija provedenih na ženama koje se pridržavaju mediteranske dijete te su ih povezali s rizikom od kardiovaskularnih bolesti i preranom smrću tijekom razdoblja praćenja. Prikupljeni su podaci iz ranijih 16 studija kojima je obuhvaćeno više od 720.000 žena, a zdravlje njihova kardiovaskularnog sustava praćeno je u prosjeku 12.5 godina.

24 posto manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i 23 posto manji rizik od ukupne smrtnosti

Tim su vodili znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju. Oni su kod žena koje su se "disciplinirano pridržavale" mediteranske prehrane uočili 24 posto manje izgleda od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Otkrili su i da je u toj skupini žena 23 posto manja vjerojatnost smrti od bilo kojeg drugog uzroka tijekom razdoblja praćenja njihova zdravstvenog stanja.

"Ustanovili smo da je mediteranska prehrana korisna za žene, s 24 posto nižim rizikom od KVB-a (kardiovaskularnih bolesti) i 23 posto nižim rizikom od ukupne smrtnosti", napisali su autori.

Komentirajući studiju, Victoria Taylor, dijetetičarka zaklade British Heart, kazala je kako je "otprije poznato da je prehrana mediteranskog tipa dobra za zdravlje srca" te da je "ohrabrujuće to što istraživanje upućuje da, kada se proučava žensko zdravlje odvojeno od zdravlja muškaraca, prednosti ostaju".

Napomenula je da je svih 16 studija bilo promatračkog tipa, što znači da ne ukazuju na uzročno-posljedičnu vezu i da se uglavnom oslanjaju na podatke koje su dali sami ispitanici kada je riječ o unosu namirnica. 

Od srčanih bolesti u Britaniji svake godine umre dvostruko više žena nego od raka dojke 

"Srčane bolesti često se smatraju muškim problemom, no u Ujedinjenom Kraljevstvu od bolesti srca svake godine umre više nego dvostruki broj žena nego od raka dojke. Ovakva istraživanja, u kojima odvojeno proučavamo mušku i žensku populaciju, ključna su za smanjenje rodnog jaza kada su posrijedi srčane bolesti i poboljšanje skrbi za žene", rekla je.

Bez obzira na spol, zdrav način života, koji uključuje uravnoteženu prehranu poput mediteranske, može pridonijeti smanjenju rizika od razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava te čimbenika rizika za njihov nastanak, poput dijabetesa tipa 2, pretilosti, visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.

"Jednostavno je. Nastojte konzumirati puno voća i povrća, graha, leće, cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i sjemenki te malo mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, a konzumirajte masti iz nezasićenih izvora poput maslinovog ulja. Važno je i to da se konzumira manje mesnih prerađevina, da se u organizam unosi manje soli i da se slatko svede na minimum", pojasnila je. 

Znatno manji i rizik od razvoja demencije

U odvojenoj studiji o dobrobitima mediteranske dijete stručnjaci Sveučilišta Newcastle su otkrili da je kod ljudi koji su se strogo pridržavali takvog obrasca prehrane uočen 23 posto manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji se nisu pridržavali dijete ili su se pridržavali sporadično. U deset godina praćenja zdravstvenog stanja ispitanika zabilježena su 882 slučaja demencije.

Zaključak je da konzumiranje hrane biljnog porijekla može imati "zaštitni učinak" protiv demencije, bez obzira na genetske predispozicije pojedinca.   

Rezultati nove studije, koje su znanstvenici objavili u časopisu BMC Medicine, temelje se na podacima prikupljenim na više od 60.000 pojedinaca iz britanske Biobanke - internetske baze medicinskih podataka i evidencije podataka o načinu života više od pola milijuna Britanaca.