POLICE trgovina prepune su proizvoda koji se predstavljaju kao zdravi, bogati proteinima ili korisni za organizam. Ipak, ono što piše na prednjoj strani ambalaže često je dio marketinške poruke, dok se stvarni sastav proizvoda nalazi tek na poleđini pakiranja.

"Prednja strana pakiranja služi za marketing i te tvrdnje ne otkrivaju nužno cijelu priču", pojašnjava onkolog dr. Ted A. James, medicinski direktor u institutu Endeavor Health Cancer Institute. "Popis sastojaka i nutritivna tablica pokazuju što se zaista nalazi u hrani, uključujući natrij, konzervanse, dodane šećere i ostale sastojke."

Prema njegovim riječima, važno je gledati proizvod u cjelini, a ne donositi zaključke samo na temelju jedne istaknute tvrdnje na ambalaži. Isti princip, kaže, vrijedi i kada je riječ o prehrani i riziku od razvoja raka.

"Na rizik od raka utječu prehrana, genetika, fizička aktivnost, tjelesna težina, pušenje i alkohol", objasnio je za Parade. "Hrana i piće koje unosimo mogu utjecati na procese u tijelu, kao što su upale, razine hormona i izloženost spojevima koji mogu oštetiti stanice i DNK."

Upravo zato dr. James svojim pacijentima savjetuje da obrate pozornost na jedan sastojak koji se često skriva u popularnim prehrambenim proizvodima.

Sastojak koji onkolog provjerava

Dr. James kaže da na deklaracijama posebno obraća pažnju na natrijev nitrat i natrijev nitrit. Riječ je o konzervansima koji se koriste u pojedinim namirnicama kako bi im se produžio rok trajanja te sačuvali boja i okus. Ti se dodaci najčešće nalaze u prerađenom mesu, poput slanine, šunke, hrenovki, kobasica, salama, feferona, raznih narezaka i suhomesnatih proizvoda.

"Kada nitriti iz prerađenog mesa reagiraju s drugim tvarima tijekom kuhanja ili probave, mogu stvoriti spojeve koji se nazivaju nitrozamini", rekao je dr. James. "Neki od tih spojeva mogu oštetiti stanice i DNK, što s vremenom može povećati rizik od nastanka raka."

Dodao je kako znanstvenici smatraju da bi upravo ti procesi mogli objasniti povezanost između konzumacije prerađenog mesa i povećanog rizika od određenih vrsta raka. Napominje i da na zdravlje mogu utjecati drugi načini obrade hrane, poput dimljenja, soljenja i salamurenja.

Treba li izbjegavati nitrate?

Dr. James smatra da je dobro što češće ograničiti unos hrane koja sadrži natrijeve nitrate, ali ističe da cilj nije stvaranje straha od pojedinih namirnica.

"Cilj nije savršenstvo niti širenje straha, nego donošenje informiranih odluka o hrani i njezinom potencijalnom utjecaju na rizik od raka", rekao je. "Istraživanja još nisu utvrdila koja bi se točno količina prerađenog mesa smatrala niskorizičnom."

Preporuke organizacija poput Američkog instituta za istraživanje raka idu u smjeru što manjeg unosa ili izbjegavanja prerađenog mesa zbog njegove povezanosti s većim rizikom od raka.

Dr. James upozorava i da proizvodi s oznakama poput "bez nitrata" ne znače nužno da su potpuno bez rizika. "Proizvodi s oznakom 'bez nitrata' ili 'neprerađeno' mogu sadržavati biljne izvore nitrata, poput praha celera, koji i dalje mogu dovesti do stvaranja spojeva koji oštećuju stanice", objasnio je.

Ako ste do sada jeli hrenovke, salame ili druge vrste prerađenog mesa, nema potrebe za panikom. "Konzumacija prerađenog mesa i natrijevih nitrata u prošlosti ne znači nužno da će se razviti rak", rekao je dr. James. "Ipak, nikada nije kasno za uvođenje zdravijih navika. Treba se usmjeriti na buduće odluke i češće birati zdravije namirnice kako bi se smanjio rizik u godinama koje dolaze."

Čime zamijeniti prerađeno meso?

Proteini se mogu unositi i bez čestog posezanja za crvenim i prerađenim mesom. Kao kvalitetne alternative dr. James navodi grah, leću, svježu ribu, piletinu, puretinu, orašaste plodove, sjemenke i tofu.

"Češćim odabirom ovih izvora proteina može se smanjiti ovisnost o prerađenom mesu i podržati prehrana koja se više temelji na biljnim namirnicama", rekao je. "Cilj nije samo pronaći zamjenu za slaninu ili nareske koja ne sadrži nitrate, već u prehranu uvrstiti što više cjelovitih ili minimalno obrađenih namirnica."