VEĆINA ljudi epileptički napadaj zamišlja kao dramatičan događaj tijekom kojeg osoba padne, izgubi svijest i počne se nekontrolirano grčiti. No epileptički napadaji mogu izgledati i potpuno drukčije. Ponekad se očituju samo kao neobičan miris, iznenadan osjećaj straha, snažan déjà vu ili kratkotrajni osjećaj da je poznato mjesto odjednom postalo strano.

Na takve, manje prepoznatljive simptome upozorava John Kim, medicinski djelatnik s naprednom kliničkom praksom. Kako objašnjava, napadaji koji nastaju u temporalnom, odnosno sljepoočnom režnju mozga, mogu izazvati različite osjete i doživljaje koje ljudi često uopće ne povezuju s epilepsijom.

Simptomi koji mogu dolaziti iz sljepoočnog režnja

Sljepoočni režanj sudjeluje u procesima poput pamćenja, emocija i obrade osjetilnih informacija. Kada se u tom dijelu mozga pojavi abnormalna električna aktivnost, osoba može doživjeti neobične osjete ili promjene percepcije.

Tako se, primjerice, može iznenada pojaviti miris spaljene gume, dima ili kemikalija, iako u blizini nema ničega što bi ga moglo uzrokovati. Neki ljudi dožive snažan déjà vu, odnosno osjećaj da su upravo proživljeni trenutak već jednom doživjeli. Kod drugih se može dogoditi suprotno: poznata prostorija, osoba ili situacija odjednom im djeluju potpuno nepoznato.

Takve epizode često traju vrlo kratko, pa ih ljudi mogu pripisati umoru, stresu ili jednostavno neobičnom trenutku i ne pridati im veću važnost.

Iznenadan strah bez očitog razloga

Među mogućim simptomima su i nagli valovi intenzivnog straha, panike ili osjećaj da će se dogoditi nešto loše, iako za takvu reakciju nema jasnog razloga.

Neke osobe opisuju i neobičan osjećaj koji počinje u želucu i širi se prema prsima ili grlu. Mogu se pojaviti promjene okusa, kratkotrajno zurenje u prazno ili zbunjenost. U pojedinim slučajevima osoba nesvjesno počinje ponavljati određene pokrete, primjerice mljackati, žvakati ili gutati.

Budući da takvi simptomi ne odgovaraju uobičajenoj predodžbi epileptičkog napadaja, lako je moguće da ostanu neprepoznati.

Što je zapravo epileptička aura?

Kim posebno ističe pojam aure. Iako se aura često opisuje kao svojevrsno upozorenje da slijedi napadaj, ona je zapravo sama po sebi oblik žarišnog epileptičkog napadaja. Nastaje kada abnormalna električna aktivnost u određenom dijelu mozga izazove osjetilne, emocionalne ili druge subjektivne simptome. Aura ponekad može biti jedini znak napadaja, dok se u drugim slučajevima razvije u napadaj tijekom kojeg osoba izgubi svijest.

Ako se abnormalna električna aktivnost proširi na obje moždane polutke, može doći do obostranog toničko kloničkog napadaja, koji uključuje gubitak svijesti i snažno grčenje mišića.

Kada se treba javiti liječniku?

Povremeni osjećaj mirisa koji zapravo ne postoji ne znači automatski da osoba ima epilepsiju. Takva pojava, poznata kao fantosmija, može biti povezana i s migrenom ili problemima sa sinusima. Ni déjà vu sam po sebi nije znak epilepsije jer ga povremeno doživljavaju i potpuno zdrave osobe.

Veći razlog za oprez postoji kada se neobične epizode počnu ponavljati, osobito ako svaki put izgledaju slično ili su praćene naglim strahom, zbunjenošću i drugim neurološkim simptomima. U takvim slučajevima potrebno je razgovarati s liječnikom i po potrebi obaviti neurološku obradu.

Kako se epilepsija dijagnosticira i liječi?

Obrada obično počinje detaljnim razgovorom o simptomima i njihovom tijeku, nakon čega slijedi neurološki pregled. Liječnik može preporučiti elektroencefalografiju, odnosno EEG, kojom se prati električna aktivnost mozga, a ponekad i magnetsku rezonanciju kako bi se provjerilo postoje li strukturne promjene povezane s napadajima.

Ako se potvrdi epilepsija, liječenje najčešće počinje lijekovima. Kod osoba kojima lijekovi ne uspijevaju dovoljno dobro kontrolirati napadaje mogu se razmatrati i druge mogućnosti, uključujući kirurško liječenje.

Ako napadaj traje pet minuta ili dulje, ili se napadaji ponavljaju bez oporavka između njih, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Epileptički napadaj ne mora uvijek biti dramatičan. Ponekad može izgledati kao neobičan miris, iznenadan osjećaj straha ili nekoliko trenutaka promijenjene percepcije. Iako takvi simptomi sami po sebi ne znače nužno da osoba ima epilepsiju, ponavljajuće i neobjašnjive epizode ne treba ignorirati. Prepoznavanje takvih znakova može biti važan prvi korak prema pravodobnoj dijagnozi i liječenju.