KEFIR nije samo napitak za probavu - nova istraživanja sugeriraju da bi mogao imati i širi učinak na zdravlje.

Novo istraživanje iz Japana pokazuje da ovaj fermentirani mliječni napitak, poznat po blagotvornom djelovanju na crijeva, može imati i pozitivan učinak na proces starenja - barem kad je riječ o imunološkom sustavu.

Znanstvenici sa Sveučilišta Shinshu proučavali su kako fermentirani proizvodi poput kefira utječu na organizam u starijoj dobi. Kako objašnjavaju, starenjem imunitet slabi, a imunološke stanice gube sposobnost pravilne diobe. Posljedica su tihe, kronične upale koje s vremenom pridonose razvoju brojnih bolesti, dok organi poput jetre i timusa postupno gube funkciju.

Eksperiment na starijim miševima

Istraživači su starijim miševima osam tjedana davali toplinski inaktivirani soj bakterije izdvojene iz kefira, nazvan Lentilactobacillus kefiri YRC2606. Nakon toga analizirali su stanje njihovog imunološkog sustava.

Rezultati su pokazali da su miševi koji su dobivali taj bakterijski soj imali manje promjena tipičnih za starenje, osobito u jetri i timusu. Uz to, uočene su i niže razine upalnih procesa te manja količina proteina koji inače zaustavljaju diobu stanica, što je jedan od ključnih mehanizama starenja tkiva.

Autorica istraživanja Hiroka Sasahara navodi kako bi ova bakterija mogla imati važnu ulogu u očuvanju imuniteta u starijoj dobi. "Takvi bi se sojevi u budućnosti mogli koristiti u funkcionalnoj hrani ili dodacima prehrani namijenjenima starijim osobama", istaknula je.

Zašto se kefir već smatra zdravim

Kefir se već dugo smatra namirnicom koja povoljno djeluje na zdravlje. Ime mu potječe od turske riječi keyif, koja opisuje osjećaj ugode i zadovoljstva nakon jela.

Riječ je o fermentiranom mliječnom napitku sličnom jogurtu, ali rjeđe strukture. Jedna šalica kefira sadrži oko devet grama proteina te značajnu količinu kalcija, važnog za zdravlje kostiju. Osim toga, bogat je fosforom, magnezijem te vitaminima B skupine, vitaminom D i K2.

Posebno su zanimljivi probiotici koje kefir sadrži. Riječ je o korisnim mikroorganizmima koji pomažu probavi, održavanju ravnoteže crijevne flore i općem zdravlju organizma. Neka istraživanja pokazuju da određeni sojevi iz kefira mogu usporiti rast štetnih bakterija poput salmonele i E. coli.

Ne treba pretjerivati

Unatoč pozitivnim učincima, stručnjaci upozoravaju da kefir nije za svakoga - barem ne u velikim količinama. Kod nekih ljudi može izazvati nadutost i probavne smetnje, osobito ako se uvodi naglo.

Osobe koje uzimaju lijekove koji potiskuju imunološki sustav trebale bi se prije konzumacije posavjetovati s liječnikom jer kefir sadrži žive bakterije i kvasce.