KONZUMIRANJE namirnica bogatih flavonoidima, kojima najviše obiluju voće i povrće zagasitih, tamnih i jarkih boja, štiti od raka i bolesti srca, osobito kada su posrijedi pušači i osobe koje spadaju u grupu visokorizičnih konzumenata alkoholnih pića, pokazalo je istraživanje znanstvenika s danskog Sveučilišta Edith Cowan (ECU).

Znanstvenici s ECU-ova Medicinskog fakulteta analizirali su podatke o prehrani 53.048 danskih državljana tijekom 23 godine, piše portal Science Daily. 

Ustanovili su da je vjerojatnost od smrtnog ishoda od raka ili srčanih bolesti manja kod osoba koje su svakodnevno konzumirale umjerene do veće količine hrane bogate flavonoidima.

Oni su izvorno bili označavani kao vitamin P, no pod tim se nazivom ne misli na pravi vitamin, već na skupinu biljnih tvari ili fitonutrijenata. Do danas je otkriveno gotovo 6000 flavonoida, a naziv vitamin P skovao je 1930. godine nobelovac Albert Szent-Gyorgyi, zaslužan i za otkriće vitamina C.

Flavonoidi su nusprodukti koji nastaju metabolizmom biljaka. Premda ih nalazimo u velikom broju biljnih vrsta, njima najviše obiluje voće i povrće zagasitih, tamnih i jarkih boja.

Otprije se zna da imaju snažno preventivno djelovanje, da čuvaju kardiovaskularni i živčani sustav te da su iznimno učinkoviti u prevenciji i liječenju različitih oblika raka, ali i drugih teških oboljenja.

Zna se i da imaju snažna antioksidativna svojstva. Potiču rad imunosnog sustava te sprečavaju, ali i ublažavaju postojeće posljedice oksidativnog stresa. Samim time uvelike pomažu u prevenciji i liječenju karcinoma.

Voditeljica danske studije dr. Nicola Bondonno je kazala da su ona i kolege zamijetili još jednu zanimljivu pojavu.

Zaštitni učinak konzumiranja hrane bogate flavonoidima bio je osobito snažan kod osoba koje su bolovale od visokorizičnih kroničnih bolesti prouzročenih pušenjem te kod osoba koje su svakodnevno pile više od dva standardna alkoholna pića

Uobičajeno je standardnim pićem smatrati ono piće koje sadrži otprilike 8 do 14 grama čistog alkohola. Primjerice, standardno piće je boca piva (boca 0.33 l s cca 5 posto alkohola), čaša vina (140 ml s 12 posto alkohola) ili čašica žestokog pića (40 ml s 40 posto alkohola)

"Važno je napomenuti da konzumiranje flavonoida ne poništava u potpunosti povećan rizik od smrtnog ishoda uzrokovanog pušenjem ili konzumacijom većih količina alkohola. Ipak je najbolje što možete učiniti za vlastito zdravlje prestati pušiti i smanjiti konzumiranje alkohola", istaknula je dr. Bondonno. 

"Svakodnevna konzumacija hrane bogate flavonoidima mogla bi biti poticaj za ublažavanje spomenutog povećanog rizika te pojedince potaknuti da prestanu pušiti i smanje unos alkohola", smatra Bondonno. 

"Naša studija je pokazala da je najmanji rizik od smrtnog ishoda od raka ili kardiovaskularnih bolesti evidentiran kod osoba koje su svakodnevno konzumirale oko 500 mg flavonoida."

Svakodnevno bi trebalo konzumirati razne vrste flavonoidnih spojeva iz biljnih namirnica i napitaka. Primjerice: jedna šalica čaja, jedna jabuka, jedna naranča, 100 g borovnica i 100 g brokule dnevno čine širok spektar flavonoidnih spojeva ili preko 500 mg flavonoida.

Priroda zaštitnog učinka i povezanost konzumacije flavonoida s nižim rizikom od smrtnog ishoda od raka i srčanih bolesti nije u potpunosti razjašnjena, ali je višestruka. 

"Svakodnevno konzumiranje većih količina alkohola i pušenje pojačavaju upalne procese i oštećuju krvne žile, što povećava rizik od razvoja niza bolesti", rekla je dr Bonanno. 

"Ustanovili smo da flavonoidi imaju odlično protuupalno djelovanje te da poboljšavaju rad krvnih žila, što pojašnjava njihov utjecaj na smanjen rizik od smrti od posljedica srčanih bolesti i raka", pojasnila je dodajući da je sljedeći korak znanstvenika preciznije istražiti na koje tipove raka i srčanih bolesti flavonoidi utječu najučinkovitije.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Nature Communications.

Sa znanstvenicima s ECU-a na studiji su surađivali stručnjaci iz Sveučilišne bolnice Herlev & Gentofte, sa Sveučilišta Aarhus, kao i Danskog državnog centra za rak, znanstvenici iz Sveučilišne bolnice Aalborg, Sveučilišta Zapadne Australije i Međunarodne agencije za istraživanje raka.