ZUBE peremo svakodnevno, no radimo li to ispravno? Iako su osnove oralne higijene opće poznate, mnogi ih se ne pridržavaju dosljedno. O najčešćim pogreškama govori profesor emeritus Murray Thomson sa Sveučilišta u Otagu, autor gotovo 500 stručnih radova koji je više od tri desetljeća obrazovao generacije stomatologa. Njegovi savjeti temelje se na dugogodišnjem iskustvu i znanstvenim spoznajama, piše Stuff.

Meka četkica je jedini ispravan izbor

Thomson ističe da bi svi trebali koristiti isključivo mekanu četkicu, a izbjegavati srednje tvrde ili tvrde. Objašnjava da je plak mekani biofilm, koji naziva i "sluzi", pa ga nije potrebno agresivno trljati. Prejako četkanje može oštetiti zubno meso i potrošiti dentin, mekši dio zuba na njegovom vratu. "Budite nježni i zaboravite na pristup 'što jače, to bolje'. Time možete napraviti samo štetu", poručuje.

Thomson osobno preferira običnu četkicu jer mu ne odgovara osjećaj koji pruža električna, ali potvrđuje da su električne četkice vrlo učinkovite za one kojima odgovaraju. Navodi i praktičan razlog zašto ih izbjegava. "Ne sviđa mi se nered koji stvaraju u kupaonici. Supruga ima jednu koja je stalno na punjaču. Da je imamo oboje, to bi već bila dva takva uređaja".

Važnost sistematičnog pristupa

Thomson iz kliničke prakse navodi da je često mogao prepoznati je li pacijent dešnjak ili ljevak prema čistoći zubi. Naime, ljudi obično slabije očiste stranu usta koja odgovara njihovoj dominantnoj ruci. Budući da se on podjednako služi objema rukama, s time nema problema. Svoj pristup pranju dijeli u četiri koraka.

"Počinjem s unutarnje strane donjih zubi, zatim prelazim na vanjsku. Nakon toga isto ponavljam na gornjim zubima", opisuje. Takav sustav osigurava da nijedan dio nije preskočen. Iako je pravilo o dvije minute korisna smjernica, pogotovo za one koji četkaju prebrzo, samo vrijeme nije jamstvo kvalitete. "Bitna je kvaliteta, a ne kvantiteta", naglašava Thomson.

Kada je vrijeme za novu četkicu?

Iako stari savjet kaže da četkicu treba mijenjati sa smjenom godišnjih doba, Thomson smatra da to nije nužno pravilo. On svoju mijenja nekoliko puta godišnje. "Sve dok su vlakna ravna i zadržavaju oblik, četkica je ispravna. Ne morate je mijenjati. No, ako su se vlakna raširila, a glava četkice deformirala, vrijeme je za novu jer više nije učinkovita", objašnjava.

Čuvanje i sušenje četkice

Thomson iz higijenskih razloga ne bi držao četkicu neposredno iznad vodokotlića, ali ne vidi problem ako stoji na drugom kraju kupaonice. Savjetuje i da se mokra četkica nikada ne pokriva. "Važno je da se osuši. Što je dulje mokra, veća je mogućnost za razvoj bakterija", kaže.

Četkanje nakon kisele hrane

Nakon konzumacije kisele hrane, poput naranči, Thomson predlaže da se s pranjem zubi pričeka desetak minuta. Paste za zube su, objašnjava on, blago abrazivne pa bi četkanje odmah nakon unosa kiseline teoretski moglo povećati rizik od erozije cakline, posebno uz jako trljanje ili tvrdu četkicu. Ipak, ističe da je taj rizik uglavnom teoretski i da u praksi nema čvrstih dokaza koji bi to potvrdili.

Pasta za zube je ključna, vodica uglavnom nije

Thomson smatra da su paste za izbjeljivanje "običan trik" jer nije naišao na uvjerljive dokaze o njihovoj učinkovitosti. Puno je važniji sastojak fluor. Preporučuje paste s najmanje 1000 ppm (čestica na milijun) fluora i dodaje da su upravo takve paste odigrale ključnu ulogu u smanjenju karijesa od 1970-ih. S druge strane, vodice za ispiranje usta smatra "bacanjem novca".

Ipak, priznaje da postoje iznimke. Vodica s klorheksidinom može pomoći osobama koje se oporavljaju od oralnih operacija, ali upozorava da se ne smije koristiti dugoročno. "Ostavlja mrlje na zubima i privremeno smanjuje osjet okusa", pojašnjava.

Koliko često prati zube

Ako se obavlja pravilno, pranje zubi dvaput dnevno sasvim je dovoljno, kaže Thomson. Smatra da je pranje triput dnevno "vjerojatno pretjerivanje". Onima koji žele osvježiti dah nakon ručka predlaže žvakaće gume bez šećera.

Ne zaboravite prostor između zubi

Thomson je nekada svakog jutra koristio zubni konac, no posljednjih se godina prebacio na male interdentalne četkice, koje opisuje kao "nevjerojatne". Preporučuje redovito čišćenje prostora između zubi, idealno dva do tri puta tjedno ili češće ako je moguće.

"Četkica uklanja plak s dostupnih površina, ali ne i s mjesta gdje se zubi dodiruju. Upravo se ondje mogu razviti bolesti desni i karijes", objašnjava. Dodaje da sam nije isprobao oralni tuš, iako kaže da ga neki njegovi kolege smatraju vrlo učinkovitim.

Ključan savjet 

Ključna Thomsonova preporuka odnosi se na večernju rutinu: nakon pranja zubi pastu treba ispljunuti, ali usta ne treba ispirati vodom. Na taj način fluor dulje ostaje u kontaktu sa zubima. Mješavinu paste, sline i ostataka koje je četkica uklonila naziva "gustom smjesom".

Zadržavanje te smjese u ustima omogućuje fluoru da djeluje i pomaže u popravljanju demineralizacije nastale tijekom dana. "Posljednje što biste trebali učiniti svaku večer jest oprati zube, ispljunuti pastu bez ispiranja i otići u krevet", zaključuje.