HLADNJAK je jedini kućanski uređaj koji radi bez prestanka, 24 sata dnevno, no zbog te ga pouzdanosti često uzimamo zdravo za gotovo. Ipak, svakodnevne navike, od načina na koji punimo police do spremanja ostataka ručka, mogu značajno skratiti njegov životni vijek.

Serviser Ian Palmer-Smith za HuffPost je otkrio da bi prosječan hladnjak trebao trajati između 10 i 15 godina, ali taj se vijek može smanjiti na "osam ili devet godina ako se ne poštuju osnovna pravila održavanja". Trojica servisera objasnila su koje su najčešće pogreške i kako ih ispraviti.

Prljave kondenzacijske zavojnice

Serviseri se slažu da je dio hladnjaka koji najčešće otkazuje upravo onaj koji većina korisnika nikada ni ne pogleda. "Glavni uzrok kvarova na hladnjacima su kondenzacijske zavojnice, u kojima se plin kondenzira i pretvara u rashladno sredstvo", objasnio je Palmer-Smith.

Riječ je o metalnoj rešetki koja se, ovisno o modelu, nalazi na stražnjoj strani, ispod ili na vrhu uređaja. Budući da je skrivena, na njoj se nakupljaju prašina, masnoća i dlake kućnih ljubimaca. "To onemogućuje zavojnici da otpušta toplinu, pa se motor na kraju pregrije", rekao je Palmer-Smith i dodao da unutrašnjost možda ne djeluje toplo, ali se motor svejedno pregrijava.

Tony Andrade, voditelj servisa, opisao je istu lančanu reakciju. Prljav kondenzator, kaže, "tjera kompresor da radi jače, što može uzrokovati njegovo pregrijavanje. Kada dosegne određenu temperaturu, može se ugasiti i prestati učinkovito hladiti." Rješenje je redovito čišćenje.

Andrade preporučuje da se kondenzator čisti svakih šest mjeseci ako imate kućne ljubimce, odnosno jednom godišnje ako ih nemate. Palmer-Smith savjetuje da se uređaju osigura i dovoljno prostora jer ga ljudi "često postave tik uz zid ili u tijesan prostor", što zadržava toplinu.

Pretrpan hladnjak

Punjenje hladnjaka do vrha prihvatljivo je na dan ili dva, primjerice tijekom blagdana, ali postaje problem ako je to stalna praksa. "Pretrpavanje hladnjaka opterećuje sustav hlađenja, dovodi do neravnomjerne temperature i može uzrokovati znatno jači rad kompresora", kaže Palmer-Spring.

Glavni problem nije težina, već blokiran protok zraka. Andrade dodaje da se time "ne utječe na sam kondenzator, ali utječe na cirkulaciju zraka unutar uređaja. Ako slučajno blokirate otvore kroz koje izlazi hladan zrak, hladnjak neće pravilno hladiti."

Rješenje je jednostavno. "Ako unutra ne vidite nimalo slobodnog prostora, hladnjak je preopterećen", savjetuje Palmer-Spring. Važno je paziti da otvori za zrak ostanu slobodni, a potpuno pun hladnjak trebao bi biti iznimka, a ne pravilo.

Prečesto otvaranje vrata

Kod ove pogreške ključan je problem vlaga. Svaki put kad se vrata otvore, topli zrak ulazi u uređaj. "Ako stalno otvarate hladnjak samo da biste vidjeli što ima unutra, može doći do nakupljanja vlage jer zrak od 20-ak stupnjeva iz vašeg doma ulazi u hladnjak koji je na 3 stupnja", rekao je serviser Dennis Godynuk.

Time se prekida i ciklus hlađenja. Godynuk objašnjava da hladnjaku može trebati četiri do šest sati da se ohladi, a "ljudi ga često otvaraju kako bi provjerili stanje, čime zapravo resetiraju proces hlađenja."

Uobičajeno korištenje nije sporno. Šteta nastaje kod brzog, uzastopnog otvaranja, primjerice sedam ili osam puta u sat vremena. Tada unutarnje stijenke mogu postati mokre, a voda može kapati na tehničke komponente. Rješenje je uzeti sve što je potrebno odjednom i ostaviti hladnjak na miru nakon veće nabave kako bi stabilizirao temperaturu.

Stavljanje vruće hrane u hladnjak

Vruća hrana ispušta paru, a para stvara vlagu unutar uređaja. "Ako ste upravo završili s kuhanjem nečega, poput tjestenine, i stavite je vruću u hladnjak, ona će ispustiti paru i stvoriti trenutnu vlagu", kaže Godynuk. On objašnjava da se ta vlaga može uvući u motor ventilatora ili druge komponente, zalediti se i uzrokovati glasniji rad ili prestanak hlađenja. Palmer-Spring dodaje da se time stvara i pritisak na kompresor. "Ako to radite stalno, to nije dobra navika", ističe.

Rješenje je jednostavno: pustite hranu da se ohladi na sobnu temperaturu prije nego što je spremite u hladnjak. Jedna topla posuda neće uzrokovati kvar, ali redovito ponavljanje te navike može dovesti do problema.

Pogrešno postavljena temperatura

Hladnjak koji je postavljen na prenisku ili previsoku temperaturu neprestano radi pod opterećenjem, što mu skraćuje vijek trajanja. "Mnogi ljudi postavljaju svoje hladnjake ili na pretoplo ili na prehladno. U oba slučaja hladnjak mora raditi jače", kaže Palmer-Spring. Idealna temperatura, prema serviseru Godynuku, jest između 2 i 4 Celzijeva stupnja.

On upozorava da se ne ide iznad toga jer, iako neki modeli dopuštaju 5,5 stupnjeva, stvarna temperatura može narasti i do 7 stupnjeva prije nego što se hlađenje ponovno aktivira. Istodobno, ne treba ići ni ispod 2 stupnja kako se namirnice ne bi smrznule. Optimalno rješenje je postaviti temperaturu na otprilike 3 Celzijeva stupnja.

Zanemarena brtva za vrata

Gumena brtva za vrata ključna je za izolaciju, no često je zanemarena. "Ako je brtva oštećena, vanjski zrak može ući unutra i stvoriti vlagu", objašnjava Palmer-Spring, koji dodaje da je često unište agresivna sredstva za čišćenje. Andrade ističe da zbog loše brtve hladan zrak izlazi pa uređaj mora "raditi duže i češće" kako bi održao temperaturu, što ga nepotrebno opterećuje.

Rješenje je jednostavno održavanje. Brtvu je potrebno čistiti blagim sapunom svakih šest mjeseci i povremeno provjeriti ima li pukotina ili oštećenja. Ako više ne prianja čvrsto, treba je zamijeniti.

Nijedna od ovih uobičajenih pogrešaka ne zahtijeva velik trud, a može značajno produžiti životni vijek uređaja. Hladnjak je konstruiran da traje više od desetljeća ako mu se osiguraju osnovni uvjeti. Kako je zaključio Palmer-Spring: "Većina hladnjaka može imati dug životni vijek sve dok imaju pravilan protok zraka, dok se redovito čiste i dok se ne stvara nepotreban pritisak na kompresor ili druge komponente."