UŽIVANJE u vrećici čipsa ili kutiji keksa za mnoge je jedan od malih životnih užitaka, no nova istraživanja sugeriraju da bi takve navike mogle poticati takozvanu moždanu maglu, odnosno poteškoće s koncentracijom. U studiji koja je pratila odrasle osobe u dobi od 40 do 70 godina, čak i umjereno povećanje unosa ultra-prerađene hrane bilo je povezano sa slabijim rezultatima na testovima pažnje, piše Food & Wine.

Studija, objavljena u časopisu Alzheimer’s & Dementia: Diagnosis, Assessment & Disease Monitoring, otkrila je vezu između konzumacije ultra-prerađene hrane i problema s fokusiranjem. Istraživači su analizirali podatke o prehrani i kognitivnim funkcijama 2192 odrasle osobe u Australiji. Prehrana je praćena putem upitnika, dok su kognitivne funkcije procijenjene pomoću niza testova Cogstate Brief Battery, koji mjere radnu memoriju, vizualno učenje, brzinu obrade informacija i pažnju. Svi sudionici bili su u dobi između 40 i 70 godina i na početku istraživanja nisu imali demenciju.

Istraživači su utvrdili da je za svakih 10 % povećanja unosa ultra-prerađene hrane rezultat pažnje na kognitivnom testu pao za 0.05 bodova. Prema autorima studije, povećanje od 10 % odgovara otprilike jednoj vrećici čipsa. Zanimljivo je da pridržavanje mediteranske prehrane, koja se inače povezuje s boljim kognitivnim zdravljem, nije utjecalo na to hoće li ultra-prerađena hrana negativno djelovati na sudionike.

Kako ultra-prerađena hrana utječe na mozak

Ultra-prerađena hrana obično nudi manje hranjivih tvari od cjelovitih namirnica, objašnjava dr. Lealani Mae Acosta, izvanredna profesorica kliničke neurologije na Medicinskom centru Sveučilišta Vanderbilt. "Našem mozgu potrebna je odgovarajuća energija za obavljanje zadataka", kaže ona. "Bez tih esencijalnih tvari - vitamina, minerala i vlakana - mozak ne može pravilno funkcionirati." Acosta dodaje da prehrana bogata ultra-prerađenom hranom, a siromašna namirnicama zdravima za mozak poput nemasnog mesa, voća i povrća, može dovesti do kognitivnih problema kao što su poteškoće s fokusiranjem.

Osim toga, ultra-prerađena hrana može sadržavati umjetne aditive i kemikalije, poput bojila i emulgatora, koji mogu potaknuti upalne procese u tijelu i mozgu, kaže dr. sc. Sonya Angelone, nutricionistica i registrirana dijetetičarka iz San Francisca. Angelone ističe i da je takva hrana povezana s povećanim rizikom od razvoja inzulinske rezistencije, stanja u kojem tijelo ne reagira dobro na inzulin. "To može narušiti kognitivnu funkciju", napominje ona.

Je li prehrana doista kriva za moždanu maglu?

Ovisi. "Prehrana vjerojatno nije glavni pokretač", smatra dr. sc. Davide Cappon, neuropsiholog u medicinskom centru Tufts. Ipak, neuravnotežena prehrana može ometati fokus, kaže Acosta. No, ona ističe da se ljudi suočavaju i s mnogim drugim smetnjama. "Živimo u društvu u kojem nas neprestano ometaju i bombardiraju razne stvari, bilo da se radi o društvenim mrežama, našim uređajima, zabavi ili bezbroj drugih stvari koje se bore za našu pažnju", kaže ona. "Sve što možemo učiniti unutar naše kontrole, poput dovoljno spavanja i uravnotežene prehrane s cjelovitim namirnicama, može nam pomoći da ostanemo usredotočeniji."

Cappon se slaže. "U praksi, kvaliteta sna, stres, raspoloženje i lijekovi obično imaju mnogo veći neposredni utjecaj od prehrane", kaže on.

Kako prepoznati ultra-prerađenu hranu

Prepoznavanje ultra-prerađene hrane nije uvijek jednostavno, no postoji nekoliko znakova na koje treba obratiti pozornost. Osnovno je pravilo: ako hrana izgleda vrlo različito od svojih izvornih sastojaka ili se čini kao da je više formulirana u laboratoriju nego pripremljena u kuhinji, vjerojatno je ultra-prerađena. Tragovi uključuju dugačak popis sastojaka s nazivima koje ne prepoznajete, aditive poput emulgatora i umjetnih aroma, pakiranje koje je spremno za konzumaciju, dugi rok trajanja te visoke razine dodanog šećera, natrija ili rafiniranih ulja.

Jednostavni načini za poboljšanje fokusa

Ne škodi prvo detaljnije promotriti vlastitu prehranu, kaže Angelone. "Prehrana je jedan od najlakše promjenjivih čimbenika za poboljšanje fokusa", ističe ona. "Čak i male promjene mogu biti važne." Angelone preporučuje da se usredotočite na hranu koja je što bliža svom prirodnom stanju kako biste podržali kognitivno i cjelokupno zdravlje.

Acosta također predlaže preispitivanje životnih navika, poput toga spavate li barem sedam sati noću i vježbate li umjerenim intenzitetom 150 minuta tjedno ili više. Prema Capponu, vrijedi istražiti i mogu li neki lijekovi, poput antihistaminika i statina, pridonositi moždanoj magli. Ako ste sve to promijenili, a i dalje imate poteškoća, Acosta preporučuje posjet liječniku radi procjene.