Koliko dugo žive papige i kako im produžiti život?
ŽIVOTNI vijek papiga i drugih ptica kućnih ljubimaca može se kretati od desetak do više od 50 godina, ovisno o vrsti, veličini i uvjetima u kojima žive. Pravilna njega, koja uključuje uravnoteženu prehranu, mentalnu stimulaciju i redovite veterinarske preglede, ključna je za njihovo zdravlje i dugovječnost. Papige najbolje uspijevaju u čistim i prostranim okruženjima s pristupom prirodnom svjetlu, društvenom interakcijom i zaštitom od kućanskih opasnosti, piše The Spruce Pets.
Prosječan životni vijek pojedinih vrsta
Mnoge vrste papiga mogu provesti cijeli život uz svog vlasnika, a nerijetko ga i nadžive. U zatočeništvu obično žive duže nego u divljini jer su zaštićene od grabežljivaca i bolesti, no to ne isključuje rizik od oboljenja i kraćeg životnog vijeka zbog drugih čimbenika.
Općenito vrijedi pravilo da što je ptica veća, to joj je životni vijek duži. Primjerice, zebe u prosjeku žive od 5 do 9 godina, a tigrice od 5 do 18 godina. Nimfe žive od 10 do 15 godina, a kanarinci oko 10 godina. Konure, ovisno o vrsti, žive od 10 do 30 godina, kao i loriji, dok papige ljubimci (lovebirds) žive od 10 do 15 godina. Pionus papige imaju životni vijek od oko 25 godina.
Veće vrste papiga poznate su po dugovječnosti. Afričke sive papige mogu živjeti od 40 do 60 godina, amazonske od 25 do 75, a are od 30 do 50 godina, ponekad i do 70. Kakadui, ovisno o vrsti, žive od 20 do 60 godina. Kajke i senegalske papige mogu doživjeti 50 godina, a ekletus papige od 30 do 50 godina ili više. Golubovi mogu živjeti 15 do 20 godina u zatočeništvu, dok u divljini žive znatno kraće.
Čimbenici koji utječu na dugovječnost
Na životni vijek papige najviše utječu prehrana, veterinarska skrb i mentalno zdravlje.
Smještaj i okruženje
Za zdravlje papige ključan je siguran i čist kavez s dovoljno prostora za penjanje i širenje krila. Potrebno im je osigurati puno prirodnog sunčevog svjetla ili osvjetljenja punog spektra, što im pomaže u boljoj obradi hranjivih tvari i uspostavljanju pravilnog ciklusa dana i noći. Papige bi trebale spavati 10 do 12 sati svake noći, stoga je kavez preporučljivo smjestiti u tamnu i tihu prostoriju.
Društvo drugih ptica
Neke vrste ptica žive u jatima i za njih je važno da budu smještene s drugim pticama. Čovjek, bez obzira na trud, ne može u potpunosti zamijeniti društvo druge ptice.
Odabir ptice i planiranje budućnosti
Prilikom nabave ptice preporučuje se odabrati pouzdanog uzgajivača koji može pružiti informacije o zdravlju roditelja ptice, s obzirom na to da je i genetika važan čimbenik dugovječnosti. Uzgajivač bi također trebao dokazati da su ptice uzgojene u zatočeništvu. Za dugovječne ptice važno je unaprijed isplanirati tko će preuzeti brigu o njima u slučaju da nadžive vlasnika.
Pravilna prehrana
Uravnotežena prehrana pomaže u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. Trebala bi uključivati pelete, žitarice, sjemenke, orašaste plodove te svježe voće i povrće. Ravnoteža vitamina, proteina, masti i minerala ključna je za dugovječnost ptice. Prehrana koja se uglavnom sastoji od sjemenki i orašastih plodova, bogatih mastima i siromašnih hranjivim tvarima, jedna je od najčešćih pogrešaka.
Veterinarska skrb
Ptice kućni ljubimci mogu oboljeti od raznih bolesti, uključujući infekcije i trovanja. Stres i nepravilna njega mogu dovesti do problema u ponašanju, poput čupanja perja. Redoviti veterinarski pregledi važni su za rano otkrivanje problema, čak i ako nema očitih simptoma. Ako sumnjate da je vaš ljubimac bolestan, odmah se obratite veterinaru. Za sva pitanja vezana uz zdravlje, uvijek se posavjetujte s veterinarom koji je pregledao vašeg ljubimca, poznaje njegovu povijest bolesti i može dati najbolje preporuke.
Mentalna stimulacija
Papige su inteligentne životinje koje zahtijevaju svakodnevne aktivnosti i interakciju. Potrebno im je osigurati vrijeme za vježbu i igru. Okruženje se može obogatiti igračkama, grickalicama te različitim prečkama i granama kako bi se izbjegla dosada.
Sigurnost u domu
U kućanstvu postoje mnoge opasnosti koje mogu naštetiti papigi. Ptica treba boraviti u prostoru gdje nije izložena toksinima, štetnoj hrani ili predmetima koji bi mogli uzrokovati ozljede. Dok je ptica izvan kaveza, prozori i vrata trebaju biti zatvoreni kako bi se spriječio bijeg, a interakciju s drugim kućnim ljubimcima treba nadzirati.
Poznate dugovječne papige
Nekoliko je papiga postalo poznato po svojoj dugovječnosti. Alex, afrička siva papiga, vjerojatno je najpoznatija ptica na svijetu zbog sudjelovanja u eksperimentu o ptičjem jeziku. Doživio je 31 godinu, a o njemu i istraživanju u kojem je sudjelovao napisana je knjiga.
Kakadu Cookie jedno je vrijeme držao Guinnessov svjetski rekord kao najdugovječnija papiga. Uginuo je 2016. u dobi od 83 godine, a gotovo cijeli život proveo je u zoološkom vrtu Brookfield.