MILENIJALCIMA se teško može zamjeriti ako imaju osjećaj da su u financijskom smislu izvukli deblji kraj. Suočeni s vrtoglavim cijenama nekretnina i nesigurnim tržištem rada, mnogima se stvaranje bogatstva čini kao nedostižan san. Dodatni su problem financijski mitovi uz koje je ta generacija odrastala. Ne samo da joj nisu otvorili put prema financijskoj slobodi, nego su često imali upravo suprotan učinak.

Kvalificirana financijska savjetnica Laura Churchill (33) objašnjava da takvi savjeti često "zvuče razumno", ali ne izdrže uvijek ozbiljniju provjeru. Kako bi razjasnila najčešće zablude, za Metro je prokomentirala sedam mitova u koje su mnogi milenijalci godinama vjerovali.

"Neki od najvećih financijskih mitova danas aktivno sprječavaju ljude da stvaraju bogatstvo, donose pametne odluke o karijeri i planiraju budućnost", rekla je ova majka dvoje djece.

Za uspjeh je nužan fakultet

Prvi na popisu je stari mit da bez fakultetske diplome nikada nećete dobro zarađivati. "Godinama su nam govorili da je fakultet jedini put do uspješne karijere. Iako diploma itekako može biti vrijedna, a za neka zanimanja, poput medicine, prava i inženjerstva, i nužna, ona nipošto nije jedini put do uspjeha", rekla je Laura.

"Stvarnost je takva da mnogi završavaju fakultet, a da im nitko ne jamči dobro plaćen posao. S druge strane, naukovanje, strukovno obrazovanje i poduzetništvo postali su sve ozbiljnije alternative. Uspjeh se ne uči samo na fakultetu", ističe ona.

"Neki od najuspješnijih poduzetnika karijeru su izgradili razvijajući vještine poput prodaje, komunikacije i umrežavanja. Diploma može otvoriti vrata, ali nije jamstvo bogatstva. Isto tako, njezin nedostatak ne znači da ne možete postići financijski uspjeh."

Štednjom ćete se obogatiti

"Štednja je važna, no sama po sebi vjerojatno neće stvoriti dugoročno bogatstvo", objasnila je Laura. "Ako vam novac desetljećima stoji na računu, često vodite izgubljenu bitku s inflacijom. Čak i uz konkurentne kamate na štednju, dugoročno možda samo držite korak s rastom cijena. Stvaranje bogatstva uglavnom zahtijeva ulaganje."

Kako je objasnila, ulaganje omogućuje da novac raste zahvaljujući složenom ukamaćivanju, premda mogućnost ulaganja uvijek ovisi o osobnim okolnostima.

"Prije ulaganja pametno je otplatiti dugove s visokim kamatama, stvoriti fond za hitne slučajeve koji pokriva otprilike šest mjeseci osnovnih troškova i biti spreman ostaviti novac uloženim najmanje pet godina. No za one koji žele graditi bogatstvo za budućnost, upravo je ulaganje ono što financijsku stabilnost pretvara u financijski rast."

Morate kupiti kuću

"Vlastiti dom dugo se smatrao konačnim financijskim ciljem", objasnila je Laura. "No za mnoge od nas milenijalaca kupnja nekretnine znatno je teža nego što je bila prethodnim generacijama. Kupci prve nekretnine danas se suočavaju s cijenama koje su puno veće od njihove godišnje zarade."

"Vlastiti dom može biti sjajan financijski cilj, ali nije pravi izbor za svakoga. Najam nudi fleksibilnost koju mnogi cijene, osobito oni čije karijere mogu zahtijevati preseljenje ili oni koji jednostavno ne žele biti vezani uz jednu nekretninu. Prodaja doma može potrajati, dok je raskid najma često mnogo jednostavniji. Cilj ne bi trebao biti kupiti nekretninu pod svaku cijenu, nego izgraditi život i financijski plan koji odgovaraju vašim okolnostima."

Kreditne kartice su loše

Laura kaže da su kreditne kartice na lošem glasu, ali da problem nije u samoj kartici, nego u načinu na koji se ona koristi. Kada se njima upravlja odgovorno, kreditne kartice mogu pomoći u izgradnji dobre kreditne povijesti, pružiti vrijednu zaštitu potrošača, pa čak i donijeti nagrade, povrat novca ili pogodnosti za putovanja.

Istaknula je da opasnost nastaje kada se troši više nego što si osoba može priuštiti i kada se počnu gomilati skupi dugovi.

"To je problem potrošnje, a ne kreditne kartice. Ako se koristi pravilno i u cijelosti otplaćuje svakog mjeseca, kreditna kartica može biti koristan financijski alat. Ako se koristi neodgovorno, može postati skup teret. Rješenje je u financijskoj pismenosti, a ne u strahu."

Mirovina nije važna dok ste mladi

"Ovo je jedan od najštetnijih financijskih mitova", upozorila je Laura. "Što ranije počnete uplaćivati za mirovinu, to više vremena vaša ulaganja imaju da iskoriste snagu složenog ukamaćivanja. Čak i relativno mali doprinosi u dvadesetim i tridesetim godinama mogu znatno utjecati na iznos vaše buduće mirovine."

Financije su muški svijet

Laura ističe da se novac kroz povijest često prikazivao kao nešto čime bi trebali upravljati muškarci.

"Odrastali smo uz izraze poput 'glava obitelji' i uz sliku muškarca kao glavnog hranitelja obitelji, dok su žene često bile isključene iz financijskih razgovora. Posljedice takvog razmišljanja osjećaju se i danas. Financijska pismenost nije muška vještina, nego životna vještina.

Svaka bi se žena trebala osjećati sigurno kada je riječ o razumijevanju mirovina, ulaganja, hipoteka i dugoročnog financijskog planiranja. Što se više žena uključi u upravljanje vlastitim financijama, to su osnaženije za donošenje odluka koje povećavaju njihovu neovisnost, sigurnost i buduće mogućnosti."

Bogati ljudi rade više

Za kraj, tu je mit koji možda ima zrno istine, ali nipošto ne objašnjava cijelu sliku.

"Naporan rad je važan, ali nije cijela priča", rekla je Laura. "Mnogi ljudi rade nevjerojatno puno, a nikada ne postanu bogati. Bogatstvo se često gradi kroz vlasništvo, ulaganja, strategiju i pametne financijske odluke, a ne samo tako da više sati mijenjate za više novca."

"Ljudi s visokim primanjima i dalje mogu imati financijskih problema ako potroše sve što zarade. S druge strane, netko s prosječnim primanjima tko dosljedno ulaže, ne dopušta da mu rast prihoda odmah poveća životne troškove i donosi dobre financijske odluke, s vremenom može izgraditi značajno bogatstvo. Najveća razlika često nije u tome koliko netko naporno radi, nego u tome što radi s novcem koji zaradi."

Dakle, što zapravo funkcionira?

Laura objašnjava da najučinkovitija financijska strategija nije komplicirana. U pravilu se svodi na to da trošite manje nego što zarađujete, izbjegavate dugove s visokim kamatama, izgradite fond za hitne slučajeve, dosljedno dugoročno ulažete, uplaćujete za mirovinu i stalno učite o novcu.

"I zapamtite, većina bogatstva ne stvara se srećom, tajnim strategijama ni uspjehom preko noći", rekla je. "Ono se gradi malim, pametnim odlukama koje se dosljedno ponavljaju godinama. Što prije milenijalci prestanu vjerovati zastarjelim mitovima o novcu i počnu se usredotočivati na financijske osnove, to će njihova financijska budućnost vjerojatno biti sigurnija."